Odlagalište lindana na mjestu nekadašnjeg postrojenja tvornice „Ohis" u Skopju proglašeno je najopasnijim u Sjevernoj Makedoniji. Lindan je otrovna tvar zabranjena za uporabu u više od 50 zemalja, a prema odredbi Europske unije 850/2004 zabranjena je za korištenje u cijeloj Europi od 2008. godine.

Organsko-kemijska industrija Skopje „Ohis" nastala je početkom šezdesetih godine u bivšoj Jugoslaviji. U najbolja vremena se u pogonu ove tvornice proizvodilo 80 do 100 tona deterdženta za ručno i mašinsko pranje suđa dnevno, a između ostalog su se proizvodila i sintetička vlakna, sintetička koža, kozmetički i farmacijski proizvodi, pesticidi i PVC plastika. Jedan od najpoznatijih brendova ove tvornice je bio deterdžent "Biljana" koji se prodavao širom Jugoslavije.

Sredinom sedamdesetih godina, istraživanja su pokazala da je lindan koji se koristio u proizvodnim pogonima insekticid  štetan ne samo za za prirodu i životinje, nego i za ljude. Zbog toga se u dvorištu ove tvornice tada na dva mjesta (mali i veliki deponij) odložilo 13 tisuća tona ove supstancije - na otvorenom, u krugu tvornice. Nakon što je smrad ovog instekticida postao nepodnošljiv za radnike i obližnje stanovnike, lindan je pokriven s oko 20 tisuća tona zemlje. Tako je problem „stavljen pod tepih", a lindan je nastavio zagađivati tlo i podzemne vode. Od tada stanovnici Skopja izbjegavaju kupovati voće i povrće proizvedeno u toj regiji.

Nakon raspada bivše države, raspala se i ova tvornica u kojoj je broj radnika do 2012. godine pao s oko 7.000 na 850. Ohis je godinama poslovao kao nelikvidna kompanija u državnom vlasništvu, nakon čega je u konačnici, nakon mnogobrojnih neuspješnih pokušaja prodaje, tvornica prije nekoliko godina zatvorena.

No i nakon toga je u krugu tvornice i dalje ostalo oko 30.000 tona otrovnog otpada - zemlje pomiješane sa lindanom - koji dovodi do bolesti jetre, bubrega i krvi, a naročito je štetan za osjetljive grupe kao što su djeca i trudnice. Oštećuje nervni, kardiovaskularni, imunološki i reproduktivni sustav i može prouzrokovati različite kancerogene bolesti.

Područje oko deponija Ohis bi se moglo „oporaviti" kada bi se otklonio otrovni lindan, navode stručnjaci. Bivši zamjenik ministra za zaštitu okoliša Sjeverne Makedonije Jani Makraduli je najavio da će biti odabrana jedna strana kompanija za čišćenje zemljišta na kojem se nalazi deponij. Razlog za to je nedostatak iskustva i tehnologije za takvu vrstu posla unutar zemlje. Do kraja 2019. trebao bi biti raspisan i međunarodni natječaj UN-ove organizacije UNIDO za odabir poduzeća za uklanjanje lindana s malog odlagališta.

I danas se u skopjanskoj regiji voće i povrće često prodaje uz informacije o podrijetlu proizvoda, i to se neće promijeniti još neko vrijeme. Prema riječima profesora Trajče Stafilova s Kemijskog instituta Prirodno-matematičkog fakulteta u Skopju, najsigurnije rješenje bilo bi transport kompletnog tog zagađenog materijala u neku od zapadnih zemalja, gdje postoje tvornice za uništavanje takvog otpada.

Slučaj neadekvatnog skladištenja otrovnog tvorničkog otpada u Sjevernoj Makedoniji nije jedini u zemljama bivše Jugoslavije. U krugu bivše tvornice HAK (Hlor alkalni kombinat) u Tuzli u Bosni i Hercegovini nalazi se 120 buradi napunjenih mješavinom zemlje i žive, zatim tone eksplozivnog propilenoksida, a toksični kruks je zakopan po cijelom krugu bivše tvornice. Zabrinjavajuće: ni taj otpad do danas nije skladišten na način da ne bi dolazio u dodir sa zemljom, zrakom ili podzemnim vodama i tako zagađivao okoliš i uticao na zdravlje ljudi.