1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PanoramaGlobalno

Pacifički vatreni prsten: mjesto gdje se zemlja trese

Zulfikar Abbany
3. siječnja 2024

Pacifički vatreni prsten ili Tihooceanski vatreni pojas je pojas vulkana koji okružuje Tihi ocean. Tu je zabilježen najveći broj potresa na svijetu, pa on predstavlja stalnu opasnost za zemlje poput Japana i Indonezije.

Porušene kuće i zatrpani automobili
Grad Suzu u Japanu, 3. siječnja 2024.Foto: Kyodo News/AP/dpa/picture alliance

Razorni potres koji je u ponedjeljak (1.1.) pogodio Japan, nakon kojeg su slijedili deseci novih potresa, samo je posljednji u nizu. Ta zemlja se nalazi na trusnom području – najopasnijem na svijetu.

Obujam Pacifičkog vatrenog prstena

Radi se o nizu od najmanje 450 aktivnih i privremeno neaktivnih vulkana duž obalnih područja u cijelom Tihom oceanu. Polukružni lanac vulkana počinje s krakom u Indijskom oceanu, ide preko Indonezije, Sumatre, Malezije sve do Filipinske ploče.

Od tog mjesta Pacifički vatreni prsten ili Tihooceanski vatreni pojas obuhvaća cjelokupnu Tihooceansku ploču, ploču Juan de Fuca koja leži ispred kanadske obale i obale američkih saveznih država Washington i Oregon, potom ploču Cocos (u Pacifiku ispred Srednje Amerike) i ploču Nazca ispred Južne Amerike. Duž cijelog tog područja se bilježi visoka seizmička aktivnost.

Pacifički vatreni prsten

Do koje mjere su ugroženi ljudi?

Otprilike 90 posto svih potresa na svijetu se događa unutar tog Prstena. To znači da ljudi u Indoneziji, na Filipinima, u Maleziji, Japanu i Australiji, kao i stanovnici otočnih država Malezije, Mikronezije i Polinezije, žive pod stalnom prijetnjom. Isto tako su ugroženi i ljudi duž cijele sjevernoameričke i južnoameričke pacifičke obale.

Međutim, opasnost nije ista za sve. Veća je na većoj nadmorskoj visini ili u blizini granica tektonskih ploča. Kolika je stvarna opasnost po ljude u tim krajevima ovisi o načinu gradnje i preventivnim mjerama.

Duž obale postoji još i opasnost od tsunamija. Divovski valovi izazvani potresima ili vulkanskim aktivnostima mogu u najkraćem roku zbrisati s lica zemlje cijela priobalna područja.

Vulkani koji su u blizini naselja opasni su sami po sebi. Erupcije prati emisija otrovnih plinova, prašine i lave, a one uzrokuju i klizišta.

Tektonske ploče

Zašto duž ove linije ima tako puno vulkana?

Tektonske ploče koje sačinjavaju Zemljinu litosferu stalno se kreću po podlozi od dijelom čvrstih i dijelom istopljenih stijena. Tamo gdje se ploče sudaraju ili odvajaju jedna od druge, Zemljina kora se doslovce pomjera.

A tamo gdje Zemljina kora napukne, mogu nastati vulkani. To je slučaj s Havajima, usred Tihooceanske ploče. Ipak, najveći broj vulkana se nalazi na mjestima sudara tektonskih ploča. Tako su na primjer nastali planinski lanci kao što su Ande u Južnoj Americi ili Stjenovite planine u Sjevernoj Americi.

Što je subdukcija?

Ovim geološkim pojmom se označava podvlačenje jedne tektonske ploče pod drugu – ona tone pod nju, odnosno, subducira se. To se događa i na Pacifičkom vatrenom prstenu. Ploča koja se podvlači pod drugu stvara ogroman pritisak na magmu u unutrašnjosti Zemlje, pa ona na pukotinama traži put do površine. Tako nastaju vulkani.

Ako se iznad takvog mjesta nalazi ocean mogu nastati vulkanski otoci. Tako su nastali Marijanski otoci na granici Filipinske i Tihooceanske ploče.

Sumatra: umjesto preživjelih pronalaze se mrtvi

01:38

This browser does not support the video element.

Kada su zabilježeni najsnažniji potresi duž Prstena?

U Čileu je 22. svibnja 1960. zabilježen potres od 9,5 stupnjeva na Richterovoj ljestvici. Geološki topografski institut Sjedinjenih Država ga smatra najsnažnijim potresom koji se dogodio od 1900. godine do danas.

Na drugom mjestu je potres od 9,2 stupnja na Aljasci iz 1962., a na trećem onaj na Sjevernoj Sumatri od 9,1 stupanj u prosincu 2004. godine. Ovaj posljednji je izazvao katastrofalan tsunami u Indijskom oceanu.

Isti intenzitet je imao i potres na morskom dnu pred japanskom obalom kod Honshua u ožujku 2011. – on je također izazvao tsunami, čija je posljedica bila nuklearna katastrofa u Fukushimi.

Potresi na ovoj listi najčešće spadaju u kategoriju onih iznad 8,5 stepnjeva Richterovoj ljestvici i najveći broj ih se dogodio na Pacifičkom vatrenom prstenu.

Nuklearna opasnost nadvila se nad Japanom

02:32

This browser does not support the video element.

Zašto je teško predvidjeti potres?

Unatoč pomnom znanstvenom praćenju pomjeranja tektonskih ploča i vulkanskih aktivnosti, potresi se ne mogu točno predvidjeti. Čak i kada se dva potresa dogode u kratkom vremenskom razmaku, teško je utvrditi jesu li bili povezani.

Pojedini seizmolozi smatraju da potrese izazivaju i neke ljudske aktivnosti, kao što su vađenje rude, nafte i plina ili podzemne atomske probe, ali to je teško nedvosmisleno znanstveno dokazati.

Jasno je da je Pacifički vatreni prsten izložen konstantnom pritisku. Kada se negdje dogodi potres, pritisak neko vrijeme popušta, ali uskoro ponovo raste.

Ljudi koji žive na takvim područjima mogu učiniti samo ono što je u njihovoj moći: prilagoditi gradnju svojih naselja stalnoj opasnosti, izbjegavati život na samoj obali i stvoriti sustave ranog upozoravanja kako bi se na vrijeme sklonili na sigurno pred tsunamijem.

Moraju na sigurnim mjestima čuvati materijal, vodu i hranu, kako bi se život nastavio i poslije iduće katastrofe.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi

Više o ovoj temi

Prikaži više članaka