Upravo u vrijeme posjeta Benedikta XVI. meksička crkva ponovno izvlači na svjetlo dana jedno od najmračnijih poglavlja svoje prošlosti - seksualno zlostavljanje. Autor José Barba je na 109 stranica izlistao slučajeve zlostavljanja osnivača konzervativnog reda Kristovih legionara. Knjiga koja se od ovog tjedna može kupiti isključivo u Meksiku i za početak je tiskana u maloj nakladi od 6.000 primjeraka, prema navodima autora, dokumentira da je Vatikan već od 1953. godine bio informiran o (ne)djelima u međuvremenu pokojnog utemeljitelja tog meksičkog reda Marciala Maciela Degollada, ali da je očito intervenirao puno kasnije. Macielu Degolladu je, naime, tek u ljetu 2006. zabranjeno obavljanje svećeničke dužnosti i naloženo mu je da se povuče u molitvu i kajanje.

Dvostruki život u okrilju Katoličke crkve

Barba je, prema vlastitim navodima, i sam jedan od nekadašnjih Kristovih legionara koji su Vatikan uvijek iznova pokušavali upozoriti na sumnjive aktivnosti Maciela. U međuvremenu su poznati svi razmjeri skandala. Maciel, koji je u Vatikanu imao direktan pristup papi Ivanu Pavlu II., vodio je dvostruki život. Seksualno je zlostavljalo više djece i mladih sjemeništaraca. Objava Barbine knjige ponovno je dovela skandaloznu prošlost u međuvremenu već reformiranog reda Kristovih legionara na stranice meksičkih novina. Macielove žrtve međutim neće imati priliku razgovarati o toj temi s poglavarom Katoličke crkve jer navodno Meksička biskupska konferencija takav susret nije ni zatražila. Za razliku od nekih drugih putovanja tako Benedikt na svom rasporedu ovoga puta nema susret sa žrtvama zlostavljanja.

"Benedikt XVI. nije klon Ivana Pavla II."

Umjesto toga bi u središtu četverodnevnog posjeta Meksiku glavna tema trebala biti žestina narkomafijaških obračuna u toj zemlji. U Leonu, najvećem gradu srednjomeksičke savezne države Guanajuata, papa bi trebao ostati od petka (23.3.) do ponedjeljka (26.3.)., prije nego što nastavi za Kubu. Čelnici meksičke crkve se boje da euforija za njemačkog papu koji slovi kao intelektualno sjajan, ali hladan neće dosegnuti razmjere euforije kojom je popraćeno pet posjeta njegovog prethodnika Ivana Pavla II. Meksiku. "Papa Benedikt XVI. nije klon Ivana Pavla II.", gotovo se ispričava nadbiskup José Guadalupe Martín Rábago iz biskupije Leon koja će ugostiti poglavara iz Vatikana. Predsjednik Meksičke biskupske konferencije, nadbiskup Carlos Aguis Retes je, naprotiv, čvrsto uvjeren da je "ljubav Meksikanaca prema instituciji pape nepromijenjena."

Puno toga će međutim ovisiti o tome hoće li papa Benedikt XVI. naći prave riječi za rat narko-mafije na sjeveru zemlje. Od 2006. godine je, prema procjenama organizacija za zaštitu ljudskih prava, u njemu poginulo više od 50.000 ljudi. Od iste godine zemljom vlada konzervativni predsjednik Felipe Calderon koji, uz podršku SAD-a, pokušava vojnim putem riješiti taj sukob. Meksička crkva se, međutim, distancira od tog kursa: "Dokle god Sjedinjene Države ne postanu svjesne da su one kao najveće tržište droge i najveći čimbenik problema, nećemo biti u stanju riješiti ovaj problem", kaže nadbiskup Tlalnepantle. Kao predsjednik latinskoameričkog Biskupskog vijeća CELAM on je i neka vrsta glasnogovornika cijelog potkontinenta. U razgovorima s Calderonom trebalo bi se tematizirati i pozicioniranje Katoličke crkve prema velikom broju ilegalnih latinoameričkih izbjeglica koje preko Meksika pokušavaju ući u SAD. Očekuje se da će papa pokušati vratiti tu temu na humanitarnu razinu. Vrhunac boravka poglavara Katoličke crkve u Meksiku trebala bi biti misa pod vedrim nebom u nedjelju u Leonu pred oko 300.000 ljudi.

Zatopljenje odnosa s komunistima

S velikim interesom se iščekuje drugi dio papine turneje. Njegov trodnevni boravak na Kubi koji kubanska crkva najavljuje kao strogo pastoralni događaj, mogao bi ipak dobiti politički karakter. Nakon prvog i do sada jedinog posjeta jednog pape socijalističkoj Kubi u siječnju 1998. godine (Ivana Pavla II.) katolička crkva na tom karipskom otoku dobila je na utjecaju. Još na pisti je Fidel Castro tadašnjem poglavaru Katoličke crkve obećao da će prvi put nakon kubanske revolucije odobriti gradnju jednog sjemeništa. U međuvremenu je ono već u nazočnosti njegovog brata Raula i svečano otvoreno. I ovoga puta se planiraju ravnopravni i otvoreni razgovori. Posljednjih dana su u Havanni čak bile dopuštene i procesije. Kardinalu Jaimeu Ortegi je u protekle dvije godine u direktnim pregovorima s kubanskim vodstvom uspjelo isposlovati puštanje na slobodu oko 100 kritičara režima koji su uhićeni tijekom tzv. Crnog proljeća 2003. godine. Kao znak dobre volje uoči predstojećeg posjeta pape je državni vrh za Božić pustio na slobodu još 3.000 zatvorenika u okviru čina opće amnestije. Otkako Raul Castro i havanski nadbiskup ponovno direktno komuniciraju raste i nada oporbenih grupa u zemlji da bi crkva mogla preuzeti ulogu posrednika i zastupnika njihovih interesa. Ali to Orlandu Marquezu, glasnogovorniku nadbiskupije ide predaleko: "To je rizično, jer nedostatak neovisnih institucija i stranaka može gurnuti crkvu u jednu ulogu koju ona uopće ne može ispunjavati."

Bez sastanka s oporbom

Događaji i sastanci predstavnika organizacije za građanska prava "Damas de blanco" s crkvenim čelnicima proteklih dana jasno pokazuju tu dilemu. "Ako se papa može sastati s Fidelom Castrom, onda mora imati i vremena za sastanak s oporbom", argumentirala je glasnogovornica te organizacije svoj zahtjev za "jednom minutom s papom". "Žene u bijelom" od 2003. godine svake nedjelje mirno prosvjeduju tražeći puštanje na slobodu političkih zatvorenika.

Vatikan je, međutim, jasno dao na znanje da to tog susreta neće doći. Umjesto toga stavlja fokus na misu koja bi se u ponedjeljak trebala održati u Santiagu de Cubi i misu na otvorenom planiranu za iduću srijedu na Trgu revolucije u Havanni. I dok sastanak s Fidelom Castrom ovisi o zdravstvenom stanju starog revolucionara, razgovor s njegovim bratom i nasljednikom Raulom je fiksna stavka papinog itinerara na Kubi.

Autori: Tobias Käufer/Dunja Dragojević

Odg. urednik: Anto Janković