Bit će to svakako nezaboravan, ali nimalo jednostavan posjet. Papa Franjo danas (2.12) je doputovao na Cipar, odakle će u subotu otići u Atenu. Papa neće posjetiti samo Atenu, već će u nedjelju obići i jedan izbjeglički kamp na otoku Lezbosu. Obje ove zemlje na rubu Europske unije suočavaju se s problemom dolaska velikog broja izbjeglica i migranata.

Ono zbog čega posjet neće biti jednostavan je i činjenica što Grčka pravoslavna crkva (GPC) Vatikanu prebacuje da je počinila greške na njezinu štetu i ističe neslaganje po pitanjima vjere. To je mnogo jasnije u Grčkoj nego na Cipru, iako u obje zemlje pravoslavni kršćani čine većinu stanovnika.

Vatikan je priopćio da papa Franjo ovim posjetom želi ojačati unutar-kršćanski dijalog, naglasiti hitnost rješavanja migrantskog i izbjegličkog pitanja i unaprijediti „sredozemnu politiku" Svete stolice. Ako pandemija koronavirusa to dozvoli, u veljači je u Firenci planiran sastanak episkopa i gradonačelnika iz regije Sredozemlja.

Ciparska dobrodošlica

Papa Franjo može, baš kao i Benedikt XVI. tijekom njegove posjete u svibnju 2010., računa s prijateljskim dočekom. Prva gesta u tom smjeru učinjena je prošli tjedan. Vlada Cipra dala je naime državno zemljište za izgradnju veleposlanstva Vatikana u Nikoziji. Predstavništvo Svete stolice se do sada nalazilo u jednom franjevačkom samostanu, u starom gradu Nikozije, odmah na tzv. zelenoj liniji, koja glavni grad dijeli na grčki i turski dio.

Papa će ovdje, odmah pored granične ograde od bodljikave žice biti smješten od četvrtka do subote. Na Cipru se nadaju da će papin posjet ponovno u fokus međunarodne javnosti vratiti neriješeno ciparsko pitanje.

Isto vrijedi i za migrantsko pitanje. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, od 2015. je na Cipru predano 48.357 zahtjeva za dodjelu azila. To nije baš malo za jednu zemlju sa svega 900.000 stanovnika (u južnom, grčkom dijelu otoka). Kako javljaju mediji, papa Franjo će s Lezbosa sa sobom u Rim povesti i nekoliko izbjeglica. On je nakon posjete ovom otoku 2016. u Italiju poveo nekolicinu sirijskih izbjeglica.

Prijateljski odnos

Sastanak s arhiepiskopom GPC-a, Hrizostomosom, a nakon toga i s članovima Svetog sinoda u pravoslavnoj crkvi u Nikoziji, proći će u znaku dijaloga i nastojanja oko jedinstva kršćana. I na Cipru doduše postoje tvrdolinijaši u pravoslavnoj crkvi, koji odbijaju približavanje dvije crkve. No, za razliku od Grčke, na Cipru je njihov utjecaj neznatan.

Papin posjet se uglavnom tumači kao podrška otočkim kršćanima u većinski muslimanskoj regiji istočnog Mediterana. I nije bez razloga moto ove papine posjete: „Tješite jedni druge u vjeri“. Osim toga odnos pravoslavnih kršćana prema ciparskim katolicima, kojih ima, kako se procjenjuje, oko 25.000, je prijateljski. To su uglavnom radnici-migranti s Filipina, iz Indije i Šri Lanke.

Grci nisu baš oduševljeni

Poziv Papi da posjeti Cipar uputili su tamošnji predsjednik Nikos Anastasiadis i arhiepiskop Hrizostomos. Vrh Grčke pravoslavne crkve, međutim, nije bio nimalo oduševljen kada je saznao da predsjednica Grčke, Katerina Sakelaropulu namjerava pozvati Papu povodom obilježavanja 200. obljetnice grčke borbe za neovisnost od Osmanlija. Ni u kom slučaju se ne želi vidjeti scene kao uoči posjete Ateni pape Ivana Pavla II. u svibnju 2001. - vjernici su tada izašli na ulice, episkopi su glasno izražavali ogorčenost, a tadašnji poglavar GPC-a Hristodulos je poslao protestno pismo na adresu 170 igumana grčkih manastira.

Kako bi smirio duhove, on je bio prisiljen da tijekom pozdravnog govora povodom dolaska pape Ivana Pavla II. detaljno predstavi razlike u tumačenju vjere i nabroji „prekršaje” Katoličke crkve. Na kraju je svog gosta čak zamolio da izrazi kajanje. Papa je odgovorio pomirljivim tonom, ističući sličnosti između dvije kršćanske crkve i priznao da je Katolička crkva „griješila na štetu pravoslavne braće“. To se, između ostalog, odnosilo i na IV. Križarski rat, koji nije završio 1204. u Jeruzalemu već osvajanjem Konstantinopolja.

Bez zajedničkog bogoslužja

Negodovanje je prisutno i ovaj put. Za jedan dio vjernika i grčkog pravoslavnog klera, Papin posjet je na granici skandala. Kako bi smanjio intenzitet protesta, arhiepiskop Jeronimus, koji je na glasu kao oprezan čovjek, pismeno je potvrdio da Sinod kao takav neće službeno primiti Papu i neće sudjelovati na zajedničkoj molitvi, odnosno liturgiji. I ne samo to, dodaje kako će Papin posjet sjedištu arhiepiskopije imati „strogo formalan" karakter, odnosno da će se održati bez nazočnosti Sinoda.

Ovakav stav Grčke pravoslavne crkve utječe i na položaj katolika u toj zemlji. Iako ne doživljavaju socijalnu ili političku diskriminaciju, ipak moraju žive sa široko rasprostranjenim predrasudama, na primjer da su podložni „stranom religijskom centru moći”.

Ponovno na Lezbosu

U nedjelju prijepodne papa Franjo će odletjeti na Lezbos kako bi posjetio jedan izbjeglički kamp. Ovo je drugi njegov posjet tom otoku. Papina namjera je i tada kao i danas ista: skrenuti pozornost međunarodne javnosti na izbjegličku dramu na rubu Europe. To ide u prilog i grčkoj vladi, koja ima osjećaj da je ostavljena na cjedilu od strane drugih članica Europske unije. No, unatoč medijskim tvrdnjama, ipak još uvijek nije sigurno hoće li papa Franjo baš kao i 2016. sa sobom u Vatikan povesti i neke od izbjeglica.

Papa će u petak ujutro na Cipru, uz negodovanje brojnih nogometnih navijača, služiti misu na gradskom stadionu u Nikoziji. Zbog toga je naime odgođen veliki derbi vječitih gradskih rivala – Apoela i Omonije.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu