1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Partneri u koaliciji protiv IS-a

Andreas Gorzewski/B. Šestić12. rujna 2014

SAD traže pomagače. Arapske države i Turska bi se trebale priključiti koaliciji protiv "Islamske države." Njemačka je doduše zabranila IS ali zasada nije spremna na vojno sudjelovanje.

John Kerry u Džedi
Foto: Reuters/B. Smialowski

Otpor prema skupini Islamska država se sve više kristalizira na međunarodnom planu. Nakon što je američki predsjednik Barack Obama najavio sveobuhvatne vojne akcije protiv ove organizacije, sada je u i Njemačkoj učinjen važan korak u borbi protiv jačanja islamističkog terorizma. Njemačka vlada donijela je u petak (12.9.) odluku o zabrani Islamske države što omogućava kazneno gonjenje svakog obila pomaganja ove organizacije. No što se vojnog angažmana Njemačke protiv postrojbi islamista u Iraku i Siriji tiče, tu je Njemačka vlada vrlo suzdržana.

No nakon što je Nato savez propagirao stvaranje koalicije protiv terorističke organizacije "Islamska država", sada bi u tu koaliciju snažnije trebali biti uključeni i bliskoistočni partneri. Američki ministri već danima putuju po regiji kako bi koordinirali borbu protiv IS postrojbi u Siriji i Iraku.

U savez zaljevskih zemalja za kooperaciju se ubrajaju: Saudijska Arabija, Katar, Kuvajt, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman. Ove države ujedinjuje briga da bi na njihov teritorij iznova mogli ući borci IS-a. Monarhije i republike regije bi na razne načine mogle doprinijeti savezu u borbi protiv sunitske terorističke organizacije.

Saudijska Arabija

Stroga sunitska kraljevina sa svojim naftnim milijardama ima veliki utjecaj na razne grupe koje pružaju otpor u sirijskom građanskom ratu.

Istodobno, vlada u Rijadu može pomoći da se prebrodi humanitarna kriza u regiji. Zbog prolijevanja krvi u Siriji i Iraku su milijuni u bijegu. U jednom sveobuhvatnom vojnom napadu protiv IS-a, mogu se očekivati i novi valovi izbjeglica.

Uz političke i ekonomske mogućnosti važne su i rodbinske veze. Neka sunitska plemena u Saudijskoj Arabiji imaju bliske kontakte s plemenima u Siriji i Iraku.

Potrebna široka međunarodna koalicija u borbi protiv IS-aFoto: picture alliance/abaca

Iako je Saudijska Arabija kupila najmodernije zapadne sustave za naoružavanje, njeno sudjelovanje u vojnim operacijama protiv IS-a je neizvjesno. U konzervativnom kraljevstvu bi preblisko savezništvo sa Zapadom moglo naići na kritiku.

Pored toga, vlada u Rijadu želi izbjeći da šijiti u Iraku, a time indirektno i šijiti u susjednom Iranu, dobiju previše moći kada se suzbiju sunitski ekstremisti.

Katar

Katar vodi jednu vrstu "čekovne diplomacije" na Bliskom istoku i pri tome konkurira Saudijskoj Arabiji. Mnoge opozicijske skupine u Siriji a među njima i radikalni islamisti, mogu računati na novac malog zaljevskog emirata.

Pritom, osim vlade ulogu očigledno igraju i privatni donatori. Katar i vojno može igrati određenu ulogu. Tako su katarski borbeni zrakoplovi sudjelovali u zračnim udarima Nato-a u Libiji 2011. U Al-Udeidu smještenom zapadno od glavnog grada Dohe, se nalazi područni operativni centar američkog vojnog zrakoplovstva.

Turska

Članica Nato-a Turska u višestrukom smislu može imati ključnu ulogu u borbi protiv IS-a. Ova zemlja kako prema Iraku, tako i prema Siriji ima dugu granicu. U Siriji područja koje je IS stavio pod kontrolu dopiru čak i do turske granice i time na rub Nato-ovog teritorija. Dobrovoljci još uvijek preko Turske očigledno mogu odlaziti u ratno područje. Ovim putem tamo stiže i oružje. Turska tajna služba bar s jednim dijelom naoružanih grupa gaji bliske kontakte.

Turska bi sa svojom brojčano jakom vojskom mogla biti važan saveznik za vojni udar protiv IS-a. Međutim, postoji više razloga zbog kojih bi Turska trebala biti suzdržana. Vlada u Ankari se nerado želi uvući u nepregledni konflikt u susjednoj zemlji. Već sada je stotine tisuća izbjeglica iz ove zemlje utočište našlo u Turskoj. Pored toga, vlada u Ankari s nepovjerenjem prati u kojoj mjeri borba protiv IS-a pothranjuje kurdske težnje za autonomijom u regiji. Uz to, teroristi IS-a kao taoce još uvijek drže 49 turskih državljana čiji bi život bio u opasnosti ako bi Turska sudjelovala u napadima.

Egipat

Egipat kao najmnogoljudnija arapska zemlja ima prije svega političku težinu. U koaliciji koju su za oslobođenje Kuvajta vodile SAD 1991., borili su se i egipatski vojnici. Da li bi sudjelovali i u borbi protiv IS, još uvijek je nejasno.

Jordan

Kraljevina Jordan posebno je pogođena ratom u Siriji zbog velikog broja izbjeglica na svojim granicama. I sunitski klanovi u zemlji su djelomično u rodbinskim vezama s plemenima iz Sirije i Iraka. Zbog toga su mogući kontakti s plemenskim vođama u ratom pogođenim područjima. Za uspješnu borbu protiv IS-a je važno da teroristička grupa izgubi podršku stanovništva u sunitskim dijelovima Sirije i Iraka. Jordan ne igra veliku ulogu u vojnom smislu. Važan je međutim za tranzit u ove dvije zemlje u kojima se širi "Islamska država."

John Kerry na sastanku zemalja Perzijskog zaljeva 11.9.2014. u DžediFoto: Reuters/B. Smialowski

Ujedinjeni Arapski Emirati i druge Zaljevske zemlje

Male zaljevske monarhije su bliski saveznici SAD-a. U otočnoj zemlji Bahreinu 5. američka flota ima svoju bazu. Kuvajt je 2003. služio kao sjedište američkih postrojbi koje su pokrenule invaziju na Irak. Ujedinjeni Arapski Emirati su u kolovozu navodno samoinicijativno borbenim zrakoplovima napali radikalne islamiste u Libiji.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi