Ruske vlasti su evakuirale prvih 300 stanovnika Belgoroda u susjedne gradove nakon što je grad ponovo bio izložen granatiranju iz Ukrajine. Belgorod s oko 350.000 stanovnika na rusko-ukrajinskoj granici meta je ukrajinskih napada skoro svaki dan već oko dva tjedna kao odgovor na pojačane ruske napade u Ukrajini.

Najjači raketni napad do sada na centar grada Belgoroda dogodio se 30. prosinca 2023. Poginulo je 25-oro ljudi, među kojima četvoro djece. Više od 100 drugih ljudi je povrijeđeno. Moskva naglašava da u centru Belgoroda nije bilo vojnih objekata i da se radilo o ciljanom napadu na civilnu infrastrukturu.

Ukrajinska vojska je, s druge strane, nezvanično izjavila, prema pisanju medija, da je napad bio usmjeren na ruske vojne objekte, ali da su geleri pali u centar Belgoroda zbog „fatalne greške" u radu ruskog sustava protuzračne obrane (PZO).

Stanovništvo je bilo iznenađeno

Dan ranije, 29. prosinca 2023. godine, deset regija Ukrajine bilo je izloženo širokom raketnom napadu Rusije. Prema podacima ukrajinskih vlasti, više od 40 ljudi je poginulo, a najmanje 150 je povrijeđeno. Otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. godine, ukrajinski gradovi su gotovo svakodnevno pod vatrom ruske artiljerije, projektila i dronova.

Granatiranje Belgoroda od strane ukrajinske vojske bilo je potpuno iznenađenje za mnoge ljude u gradu, rekla je za Deutsche Welle (DW) jedna 24-godišnja stanovnica. (U daljem tekstu Kristina).

Njen stan je u centru grada, ali njena kuća je bila pošteđena 30. prosinca - za razliku od susjedne kuće koja je pogođena mnogim gelerima.

Od tada se na njen rodni grad iz Ukrajine skoro svakodnevno puca, žali se stanovnica Belgoroda. Granate i šrapneli su padali u raznim dijelovima grada, a i u njenom stanu su se čule eksplozije. U takvim trenucima se krije u kupaoni s majkom i mlađom sestrom. Obitelj je također nekoliko puta odlazila u podrum. "Ali nisam htjela više ići tamo. Bolje je odmah umrijeti nego ležati pod ruševinama kuće", kaže Kristina.

Ona kaže da ionako nema vremena za odlazak u podrum jer se sirene oglašavaju tek nakon što počne bombardiranje. Grad ima problema i sa skloništima. Građani su na društvenim mrežama objavljivali fotografije nekih objekata koji su ostali zatvoreni i nakon granatiranja 30. prosinca. Lokalne vlasti su, međutim, prije godinu dana priopćile da su pripremile 1.700 skloništa za hitne slučajeve.

"Tužna tišina"

„Grad je utonuo u žalosnu tišinu", kaže Kristina, opisujući raspoloženje u Belgorodu. "Na ulicama nema gužve. Tri najveća tržna centra više ne rade. Manje je javnog prijevoza nego ranije. Sva događanja su otkazana." S druge strane, kursevi prve pomoći su dobro posjećeni.

Dvadesetogodišnji student Roman Jefimov kao dobrovoljac pomaže žrtvama ukrajinskog granatiranja. Roman razvrstava i isporučuje pomoć. Za DW kaže da se rijetko usuđuje izaći na ulicu. Ipak, neće napustiti svoj Belgorod jer „nema kuda". I Kristinina obitelj ostaje u gradu jer mora čuvati njenu staru baku: „Ona više nigdje ne ide. Ne možemo je ostaviti ovdje samu”.

Većina građana Belgoroda je zimske praznike provela kod kuće. Neki su razmišljali o napuštanju zemlje. Međutim, karte za vlak za Moskvu brzo su rasprodate već prvih dana siječnja. Manja naselja u okolini grada smatraju se sigurnima za bjeg. „Ali koliko će još trajati bombardiranje?", pita se u razgovoru za DW jedan od stanovnika grada.

Na društvenim mrežama se raspravlja o razlozima ukrajinskog granatiranja grada. U grupi pod nazivom „U Belgorodu" na najvećoj ruskoj društvenoj mreži ВКонтакте (u kontaktu) sličnoj Facebooku, neki korisnici pozivaju na prekid takozvane specijalne vojne operacije, kako se rat zvanično naziva u Rusiji. Drugi, međutim, kritiziraju Kremlj što nije proglasio nacionalnu žalost nakon napada 30. prosinca.

Zahtijevi za odmazdom

Međutim, sve češći su pozivi na „odmazdu", „zauzimanje Harkova" i granatiranje ukrajinskih gradova. "Odlazak u Kijev!" - piše jedna korisnica u čatu. „Ovo je ono što je Belgorod sada dobio kao odgovor na granatiranje šest ukrajinskih gradova 29. prosinca", proturječi joj druga.

Kristina iz Belgoroda kaže da joj je jedan poznanik poslao sliku s fronta. Vidi se kako ruska vojska potpisuje granate sa natpisom „Za Viktoriju Potrjazajevu" (majku dvoje male djece poginule u granatiranju Belgoroda – prim. ur.). Kristina primjećuje gorčinu na obje strane, i među Rusima i među Ukrajincima: „Imala sam zaista dobre, liberalno nastrojene prijatelje. Ali čak i među njima ima onih koji na kraju kažu: bombardirajte ih da ne bi oni pucali na nas". To je „veoma bolno i gorko", priznaje mlada žena.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.