Ona je vjerovala u veliku ljubav – prema jednom starijem muškarcu. Ali on je u stvarnosti bio njezin svodnik. On je s njom samo htio zaraditi novac. Sandra Norak je kao mlada žena postala žrtva takozvanog „Loverboy-trika" i šest je godina bila prostitutka.

U prepunoj predavaonici Sveučilišta u Mainzu vlada potpuna tišina dok ona priča o tim vremenima. Kako se osjećala dok je bila degradirana kao objekt. O njezinom gađenju i boli, o drugim ženama, koje su tonule u ovisnost o drogama i alkoholu. Na koncu njezinog govora na jednom međunarodnom kongresu protiv seksualnog izrabljivanja i prisilne prostitucije u Mainzu publika je Sandru Norak pozdravila dugim aplauzom.

Država tolerira seksualnu zlouporabu?

Ono što se odvija u njemačkim bordelima je „seksualna zlouporaba tolerirana od strane države", žali se aktivistica koja danas s humanitarnim udruženjem „Sisters" pomaže ženama da napuste taj milje. Njemačka država prihvaća da se ljude tretira kao robu i da oni izgube svoje ljudsko dostojanstvo, žali se:

„Nikada neću zaboraviti kakav sam život živjela i što sam u tih šest godina vidjela i doživjela iza zatvorenih vrata." Ono kroz što prolaze prostitutke, to Novak naziva uništavanjem vlastitog identiteta. S vremenom opada sposobnost žena da se odupru željama kupaca seks-usluga, kaže ona. Mnoge žene koje su prošle ili prolaze kroz iste patnje kao i ona nasilje je „slomilo", priča Sandra Norak.

Na trodnevni kongres u Mainz su stigle brojne aktivistice i aktivisti protiv prostitucije. Jedna skupina bivših prostitutki već je prošli tjedan ispred sjedišta Europskog parlamenta u Strasbourgu krenula na osmodnevni „marš preživjelih" – nizvodno uz Rajnu, prema Mainzu. U Strasbourg je došla i Alice Schwarzer. Ova pobornica ženskih prava već 50 godina se bori protiv percepcije da je prostitucija sasvim normalan posao i zanimanje kojim se većina žena bavi dragovoljno.

Društveno prihvaćena prostitucija

Za razliku od zemalja poput Švedske i Francuske, prostitucija u Njemačkoj ne samo da nije zabranjena, već je postala društveno prihvaćena: „U međuvremenu smo već došli do toga da se proslave mature ili momačke večeri održavaju u barovima koji se nalaze u sklopu bordela", kaže novinarka Schwarzer.

Za fatalnu liberalizaciju zakona u Njemačkoj je odgovorna upravo politička ljevica, napominje Schwarzer, i to dobrim dijelom Zeleni – znači političke snage koje inače propagiraju feminističke ideje. Pritom je navodno dragovoljna prostitucija „perverzija feminističke ideja", naglašava Schwarzer. „Tako je Njemačka i mogla postati okretnica trgovine ljudima u Europi i raj za svodnike i ljude koji koriste usluge prostitutki", rezimira ona.

Posljedice su, često se radi o ženama koje su došle s istoka Europe, dramatične: „Prostitutke dva puta češće obolijevaju od posttraumatskih smetnji od vojnika nakon što sudjeluju u ratu", kazao je liječnik iz Mainza, Gerhard Trabert. Rizik da one postanu žrtva ubojica je 18 puta veća od prosjeka, a od smrtnosti općenito čak 40 puta veća od prosjeka za kompletno stanovništvo u zemlji, precizirao je liječnik.

Trabertovo udruženje iz Mainza „Siromaštvo i zdravlje u Njemačkoj", koje se brine o ljudima bez zdravstvenog osiguranja, uočilo je da su i žene beskućnice često žrtve seksualnog nasilja. Počinitelji zlorabe činjenicu da tim ženama treba pomoć – i kao protuuslugu za prenoćište očekuju da su im one na „raspolaganju".

„Pa to uopće nismo znali"

Redovnica Lea Ackermann iz organizacije za pomoć ženama Solwodi također već desetljećima radi sa žrtvama prisilne prostitucije. Prvi put je na taj problem bila upozorena tijekom boravka u Keniji, gdje bogati turisti sa Zapada često za malo novca mogu „kupiti" žene. I od tada redovnica pokušava upozoriti njemačko društvo na ovaj problem: „Stalno sam na putu, držim predavanja i onda mi ljudi kažu: Ah, je li to stvarno tako grozno? Pa to uopće nismo znali."

Da je u Njemačkoj na snazi bila zabrana prostitucije kao u Skandinaviji, da je bilo kazni za korisnike prostitucije, u tom slučaju puno toga ona ne bi možda uopće morala proživjeti, kaže Sandra Norak. U tom bi slučaju ona i svog svodnika možda brže identificirala kao kriminalca, a ne kao ozbiljnog poslovnog čovjeka: „Ali upravo to je slika koju nam šalje naša država. Zbog toga mi i nismo jasno vidjeli da upadamo u kriminalni nasilni milje."

epd/lmw/rks

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android