1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pet godina od referenduma: Brexit je stanje duha

Arthur Sullivan
23. lipnja 2021

Prije pet godina Velika Britanija je izglasala izlazak iz Europske unije. Protivnici su bili užasnuti mogućim ekonomskim posljedicama. Međutim, zagovornicima Brexita ekonomija nije bila argument – ni tada, ni sada.

England London Brexit Frau mit Union Jack - Vote Leave
Foto: picture-alliance/Zuma Press/T. Nicholson

Bilo je 4 ujutro, 24. lipnja 2016. Sunce je izlazilo nad Londonom. Nigel Farage, tadašnji lider Stranke za nezavisnost Ujedinjenog Kraljevstva izašao je pred svoje oduševljene pristalice: „Usudite se sanjati kako sunce izlazi iznad nezavisnog Ujedinjenog Kraljevstva". Rezultati referenduma bili su jednoznačni – Velika Britanija će nakon 43 godine napustiti Europsku uniju.

„Borili smo se protiv multinacionalnih koncerna, protiv velikih banaka, protiv velike politike, protiv laži, korupcije i prevare“, rekao je Farange. Možda je nekima bilo čudno što je on svoj trijumf tumačio kao pobjedu malog čovjeka nad financijskim moćnicima, ali je to očito imalo prođu.

Ekonomija? Ne, hvala!

Kampanje protivnika i zagovornika Europske unije bile su vrlo različite. Zagovornici britanskog ostajanja u Uniji su isključivo upozoravali na ekonomsku štetu koja bi nastala Brexitom, pozivajući se često na argumente međunarodnih organizacija kao što je Međunarodni monetarni fond. Čak je i tadašnji američki predsjednik Barack Obama dva mjeseca prije referenduma bio u Londonu da bi upozorio Britance: „Velika Britanija će čekati na samom kraju reda“. To se odnosilo na izglede Velike Britanije da poslije Brexita potpiše trgovinski sporazum sa Washingtonon.

Poplava ekonomskih ekspertiza imala je suprotan efekt, zagovornici raskida s EU-om tvrdili su da su ljudima dozlogrdili takvi stučnjaci. Ti zagovornici Brexita gotovo da nisu spominjali ekonomiju u svojim obraćanjima. Njihov politički strateg Dominic Cummings skovao je krilaticu „Take Back Control“ – povrati kontrolu. To je djelovalo i moglo se odnositi na sve.

Nigel Farage je bio jedan od glavnih aktera u kampanji za BrexitFoto: picture-alliance/dpa/M. Kappeler

Dok su pristalice opstanka braka s Bruxellesom govorili o složenim ekonomskim posljedicama, pristalice Brexita govorile su o kontroli granica. Internetska stranica zagovornika Brexita još uvek je aktivna, on je pravi digitalni spomenik jednoj uspješnoj kampanji koja je uvjerila 17.410.742 Britanaca da glasaju za Brexit.

Na toj stranici postojale su i spektakularne laži: „Ako izađemo iz EU-a uštedjet ćemo tjedno 350 milijuna funti (450 milijuna eura)". Iako je suma bila potpuno proizvoljna, naišla je na dobar prijem glasača. U kampanji su se koristile rečenice „Mi ćemo ponovo uspostaviti kontrolu nad našim granicama”, ili „Možemo kontrolirati doseljavanje”. Upozoravalo se da bi Turska mogla postati članicom EU-a. Ustanovljena je snažna veza između zagovaranja Brexita i raspoloženja protiv doseljenika.

Jedina ekonomska prednost koju su zagovornici Bregzita mogli navesti glasila je: „Bit ćemo slobodni za trgovinu s cijelim svijetom”. Navodilo se da EU sprečava trgovinske sporazume s važnim britanskim partnerima kao što su Australija ili Novi Zeland, ili s ekonomijama koje imaju snažan rast kao što su Indija, Kina ili Brazil.

Nije se spominjala sudbina trgovine s EU-om, a i kada bi to bilo tema, zagovornici Brexita predstavljali su kao samorazumljivo to da će trgovina sa zemljama Unije biti nastavljena pod istim uvjetima kao i prije izlaska iz nje. Nije ni spomenut scenarij po kojem bi Velika Britanija mogla izaći iz EU-a i bez trgovinskog sporazuma – što se u više navrata gotovo i desilo.

Stvarnost još nije prepoznata

Vrijeme koje je prošlo od referenduma do 31. prosinca 2020., kada je stupio prijelazni sporazum o Brexitu, bio je pun političkih preokreta i intriga. Thereaa May, koja je na premijerskom mjestu bila od srpnja 2016. do srpnja 2019, pokušala je više puta provesti Brexit, ali uz zadržavanje carinske unije s EU-om. Za to nije dobila dovoljnu podršku u parlamentu.

Dogovor Londona i Bruxellesa o Brexitu, koji se zvanično zove Trgovinski i kooperacijaski sporazum s Velikom Britanijom, stupio je na snagu u siječnju 2021. Pandemija je otežala ekonomsku analizu, ali već postoje naznake za to da je Brexit temeljno promijenio položaj Velike Britanije. Prema navodima britanske Vlade, od siječnja je trgovina s EU-om opala za 23 posto, a stručnjaci birmingenskog sveučilišta izračunali su da je Brexit u posljednje četiri godine smanjio izvoz britanskih usluga u EU za 128 milijardi eura.

Jedna od brojnih laži u kampanji za Brexit: 350 milijuna funti svakog tjedna za EUFoto: picture-alliance/empics/S. Rousseau

London je do sada sklopio samo jedan sporazum koji nije imao dok je bio dio EU – s Australijom. EU je još uvijek najveći trgovinski partner Velike Britanije, a stabilna budućnost ekonomskih odnosa Bruxellesa i Londona nije osigurana. Protokol o granici sa Sjevernom Irskom i dalje je predmet ozbiljnih sporova.

Stanje duha, a ne trgovine

I pet godina kasnije izgleda da su ekonomska pitanja u vezi s Brexitom nevažna. Ekonomisti će s vremenom doći do preciznije analize koliko je Brexit bio dobar ili loš za britansku ekonomiju. Ali što god te analize pokazale, to neće imati većeg utjecaja na one koji su glasali za Brexit. Ispitivanja javnog mnijenja koja su provedena u svibnju ove godine pokazuju da zagovornika Brexita ima 45 posto, a protivnika 44 posto.

Vladajuća Konzervativna stranka, koja u svojoj vladi ima odlučne zagovornike Brexita, i dalje je popularna. Izgleda da riječi poput suverenosti i kontrole još uvek mogu probuditi strast u glasačima, što se ne može reći za ekonomske pojmove kao što su izvoz u Europsku uniju. Jasno je da je Berexit za milijune ljudi stanje duha, a ne trgovinski pojam.

Bijeg poduzeća iz Velike Britanije

02:40

This browser does not support the video element.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi