Pet godina je prošlo od ubojstva saudijskog disidenta Jamala Khashoggija. Aktivisti za ljudska prava u Saudijskoj Arabiji, koji i dalje zahtijevaju pravdu, od međunarodne zajednica traže da korigiraju način na koji se odnose prema njihovoj zemlji.

"Svjesni smo da živimo u stvarnom svijetu i da vlade moraju surađivati sa Saudijskom Arabijom", kaže Abdullah Alaoudh, direktor odjela za Saudijsku Arabiju pri organizaciji za ljudska prava The Freedom Initiative sa sjedištem u SAD. "Ali kada se radi o diktaturama i autokratskim režimima, ignoriranje ljudskih prava i temeljnih demokratskih vrijednosti ne služi vlastitim strateškim ciljevima zemlje, niti dovodi do poštivanja ljudskih prava", kaže on za DW.

"Čak i u trenutnoj politici, uvjereni smo da postoje mogućnosti za suradnju sa Saudijskom Arabijom, a da pritom ne budemo naivni", kaže Lina al-Hathlul iz organizacije za ljudska prava ALQST, sa sjedištem u Velikoj Britaniji (al-qist na arapskom znači "pravda"). "Možete kupovati saudijsku naftu i u isto vrijeme kritizirati ozbiljna kršenja ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji. Saudijska Arabija ima utjecaj, ali svijet - posebno EU, Velika Britanija i SAD - također ima utjecaj na Saudijsku Arabiju i trebao bi ga koristiti, ", kaže ona za DW.

Al-Hathlul se godinama bori za pravdu za svoju sestru Lujain, aktivisticu za ženska prava koja se zalagala za ukidanje zabrane vožnje ženama u Saudijskoj Arabiji i bila je u zatvoru gotovo tri godine zbog toga. Lujain trenutno više nije u zatvoru, ali joj nije dopušteno napustiti Saudijsku Arabiju. Alaoudhov otac, stručnjak za islam Salman Alaoudh, još uvijek je politički zatvorenik i nalazi se u jednom saudijskom zatvoru. Uhićen je 2017. jer je napisao tweet u kojem se založio za mirni suživot Katara i drugih zaljevskih država.

Međutim, ovih dana je oboje aktivista za ljudska prava govorilo za DW o slučaju Khashoggi. To je i dalje najpoznatiji slučaj kršenja ljudskih prava od strane Saudijske Arabije, no čini se da je posljednjih godina svijet usmjerio pozornost na druge stvari - poput potencijalne normalizacije odnosa s Izraelom ili mogućeg obrambenog pakta između Rijada i SAD-a.

Ubojstvo Khashoggija

A kakvu ulogu u svemu tome ima ubojstvo Khashoggija? Khashoggi je 2.10.2018. godine otišao na prethodno dogovoreni sastanak u saudijski konzulat u Istanbulu. Želio je podići dokument koji potvrđuje njegov razvod kako bi mogao oženiti tursku državljanku Hatice Cengiz.

Khashoggi je bio poznat čovjek u Saudijskoj Arabiji. Njegova obitelj bila je bliska saudijskoj kraljevskoj obitelji, ali kad je prijestolonasljednik Mohammed bin Salman još bio na početku svog uspona, pao je u nemilost.

Khashoggi je 2017. emigrirao u Sjedinjene Države, gdje je počeo otvorenije kritizirati saudijsku vladu u svojim kolumnama u Washington Postu. 2018. upoznao je Cengiz i zaprosio je. To je bio razlog zbog kojeg ga je, kako kaže Cengiz, čekala ispred saudijskog konzulata deset sati 2. listopada. Ali on nikada nije izašao.

U mjesecima nakon toga uslijedile su senzacionalne optužbe, demantiji i protuizjave, što je na kraju kulminiralo zaključkom da je Khashoggi ubijen u prostorijama saudijskog konzulata. Tijelo mu je bilo raskomadano i nikada nije pronađeno.

Nakon što su u javnost izlazili sve jeziviji detalji, Saudijska Arabija progovorila je o operaciji koja se "otela kontroli" i koju su izveli agenti, ali navodno bez znanja vlade. Bin Salman je negirao bilo kakvu osobnu upletenost.

Nakon suđenja iza zatvorenih vrata, Saudijska Arabija osudila je pet osoba na smrt zbog ubojstva Khashoggija. Trojica su dobila zatvorske kazne od sedam do deset godina. Smrtne kazne kasnije su preinačene u kazne od po 20 godina zatvora. Saudijske vlasti su slučaj proglasile okončanim.

„Mala vjerojatnost" da nije bilo suglasnosti prijestolonasljednika

Ali saudijska verzija događaja nije uvjerljiva baš svima. To uključuje obavještajne službe SAD-a i Turske, kao i posebnog izvjestitelja UN-a o izvansudskim pogubljenjima.

"Pretpostavljamo da je akciju [...] odobrio prijestolonasljednik Saudijske Arabije Mohammed bin Salman”, istaknuo je šef američke obavještajne službe u izjavi 2021. Bilo je "krajnje malo vjerojatno da bi predstavnici Saudijske Arabije izveli takvu akciju bez odobrenja prijestolonasljednika", rekao je on.

Suđenje iza zatvorenih vrata u Saudijskoj Arabiji naišlo je na brojne kritike. Ali bilo je drugih pokušaja da se u slučaj Khashoggi donese barem malo pravde.

U 2020. Turska je u odsutnosti sudili 26-ici saudijskih državljana. Saudijci su odbili izručiti optužene Turskoj. No početkom 2022. proces je prekinut. Turske vlasti su priopćile da je nemoguće nastaviti suđenje jer optuženi nisu bili na licu mjesta. Međutim, organizacije za ljudska prava tvrde da iza ove odluke stoje politički motivi jer su se Turska i Saudijska Arabija u međuvremenu ponovno približile.

U Sjedinjenim Državama, Cengiz i američka organizacija Democracy for the Arab World Now (DAWN), čiji je suosnivač Khashoggi, podnijeli su građansku tužbu. Međutim, krajem 2022. Američko pravosuđe je tužbu odbacilo uz obrazloženje da je Bin Salman, kao šef države, uživa imunitet od kaznenog progona. Princ je imenovan za premijera Saudijske Arabije u rujnu 2022.

Usprkos zarukama s Cengiz, saznalo se da je Khashoggi već oženio drugu ženu, Egipćanku Hanan Elatr, 2018. godine. U lipnju ove godine ona je podnijela građansku tužbu protiv izraelske špijunske tvrtke NSO Group jer je navodno na njezin mobitel instalirala zloglasni špijunski softver Pegasus. To je, kako je ona rekla, omogućilo saudijskim vlastima da prate Khashoggija. Tvrtka NSO Group negira optužbe.

U međuvremenu, Khashoggijevo četvero odrasle djece koja žive u Saudijskoj Arabiji primilo je milijunsku odštetu za očevo ubojstvo. Prema riječima saudijskih dužnosnika, to je tipično za lokalni zakon u toj zemlji, koji zahtijeva naknadu - često financijsku - od počinitelja za žrtvu.

Business as usual?

Usprkos pravnim postupcima koji su u tijeku u vezi sa slučajem Khashoggi, prilično je jasno da je svijet nastavio dalje po starom. Godine 2020. američki predsjednik Joe Biden zaprijetio je da će Saudijsku Arabiju zbog ubojstva "izolirati" u svijetu. Ali prije nešto više od sedam dana, američki State Department objavio je priopćenje povodom državnog praznika Saudijske Arabije izražavajući zahvalnost SAD-a za "trajni odnos koji smo njegovali sa Saudijskom Arabijom u proteklih osam desetljeća".

Analitičari kritiziraju da šefovi država i drugi akteri na Zapadu namjerno ignoriraju posljednja kršenja ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji i daju prednost svojim nacionalnim interesima. Posebno je važna saudijska nafta, ali i financijska snaga zemlje i njezini napori da postane važan diplomatski igrač.

Dakle, kako aktivisti poput Alaoudha i Al-Hathlula uspijevaju i dalje prosvjedovati dok svijet zaboravlja ovaj slučaj?

S diktatorima nema stabilnosti

"Još uvijek se borimo", kaže Al-Hathlul. "Kao Saudijac, uvjeren sam da dugoročno možemo dobiti pravdu za Jamala, njegovu obitelj i njegovu ostavštinu. A kratkoročno, brinemo se da ljudi ne zaborave da se ovako nešto može ponoviti", kaže ona podsjećajući na drakonske kazne nedavno izrečene saudijskim građanima samo zbog izražavanja mišljenja na društvenim mrežama.

Alaoudh, koji živi u Washingtonu, pokušava uvjeriti američke vanjskopolitičke dužnosnike da promisle o onome što on vidi kao lažnu dihotomiju između političke stvarnosti i ljudskih prava te da odustanu od ideje da diktatori osiguravaju stabilnost.

"Jer ovakvim stavom ne gubite samo ljude u Saudijskoj Arabiji", naglašava on. "Vi gubite sve. Jer šaljete pogrešne signale cijelom svijetu i svim diktatorima, naime: Sve dok sjedite na naftnoj bušotini, možete se nekažnjeno izvući čak i s ubojstvom."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu