Zid koji je do 1989. dijelio Europu je fizički odavno pao. No, u kulturološkom smislu je i dalje tu, barem neki njegovi dijelovi o kojima se govori u studiji američkog Pew Research Centera: odnos Europljana prema onome o čemu se na području Starog kontinenta trenutno burno diskutira: o muslimanima i Židovima, o istospolnim brakovima i prekidu trudnoće, kao i o odnosu svakog pojedinca prema vlastitoj kulturi.

Najveći razdor između zapadne i istočne Europe se vidi u stavovima kada je riječ o muslimanima. Najveću spremnost da muslimana prihvate u obitelji (na primjer sklapanjem braka) izrazili su Norvežani. 82 posto Norvežana je na ovo pitanje odgovorilo potvrdno, za njima slijede Šveđani s 80 posto. Odmah iza su Finci: 66 posto ispitanika u toj zemlji je kazalo "da". Slično otvoreni su i Nizozemci i Belgijanci, 88 i 77 posto. I Španjolci i Francuzi pokazuju visoku stopu tolerancije, 74 i 66 posto.

Njemačka je u "zlatnoj sredini" s 55 posto onih koji bi mogli zamisliti muslimana ili muslimanku u vlastitoj obitelji. I kod njemačkih susjeda Austrije i Švicarske je situacija slična. No u istočnim zemljama je spremnost na tako nešto u padu. Tako bi samo trećina Poljaka (33%) prihvatilo muslimana ili muslimanku kao novog člana obitelji. Među Mađarima njih samo petina (21%), a svega 12 posto Čeha. Dalje na jugoistoku i istoku kontinenta ovaj postotak ponovo raste. 57 posto Hrvata i skoro polovica Slovaka (47%) ne bi imalo ništa protiv muslimana u obitelji. Suzdržani su po tom pitanju bili Bugari, Rumunji, Grci i Rusi. U ovim zemljama je pozitivno odgovorila samo trećina ispitanika.

Vlastita kultura

Ispitanici u navedenim zemljama su bili otvoreniji kada su govorili o Židovima. Njih bi u obitelji prihvatilo 96 posto Nizozemaca, a za njima slijede Norvežani (95%) i Danci (92%). U Njemačkoj, zemlji koja je odgovorna za pogrom nad europskim Židovima, dobre dvije trećine (69%) bi moglo zamisliti da imaju Židove kao rođake. Najmanji postotak onih koji bi prihvatili Židove u obitelji je u većinski muslimanskoj Bosni i Hercegovini - 37 posto.

Razlike između zapadnih i istočnih europskih zemalja postoje i kada je vrednovanje vlastite kulture u pitanju. Najviše pozitivnih odgovora na pitanje je li njihova vlastita kultura nadmoćnija nad stranim kulturama su dali ispitanici u Rusiji (69%), zatim u Rumunjskoj (66%) i Bugarskoj (69%). Ali, još samouvjereniji su Grci (89%). Osjećaj da vlastita kultura nije iznad drugih je najizraženiji kod Španjolaca i Belgijanaca. Samo 20 posto Španjolaca smatra da je njihova kultura nadmoćnija u odnosu na druge, a 21 posto Belgijanaca. Zatim slijede Nizozemci s 31 posto. Ni Francuzi ne misle da je njihova kultura mnogo nadmoćnija - 36 posto je glasalo s "da". Kada je pak riječ o Njemačkoj, 45 posto ispitanih Nijemaca smatra njemačku kulturu nadmoćnijom u odnosu na druge svjetske kulture, u Poljskoj i Češkoj 55 posto. Slovaci i Mađari su tu negdje kao i Nijemci sa 44 i 46 posto.

Veliki ideološki razdor

Vrlo velika razlika između istoka i zapada Europe se vidi kada je riječ o istospolnim brakovima. 86 do 88 posto ispitanika u Švedskoj, Danskoj i Nizozemskoj je za, zatim slijede druge zapadne zemlje, kao na primjer Njemačka sa 75 posto, Francuska sa 73 i Španjolska sa 77 posto ispitanika koji su se izjasnili pozitivno o istospolnim zajednicama. Među istočnoeuropskim zemljama najveći postotak onih koji su za istospolne zajednice je u Češkoj - 65 posto. Znatno manje je u susjednoj Poljskoj (59% je protiv). Još veći postotak onih koji odbacuju istospolni brak je u Rumunjskoj (74%) i Bugarskoj (79%). Najveći postotak ispitanih građana koji su protiv istospolnog braka je u Bosni i Hercegovini 84 posto, Litvi 85 i Rusiji čak 90 posto.

Kada se radi o odnosu države i religije nisu toliko duboki razdori između Zapada i Istoka. Najviše građana koji su za to da se odvoje država i religija je u Švedskoj i Finskoj, 80 i 77 posto. Slijedi Bosna i Hercegovina, gdje se 76 posto građana izjasnilo za odvajanje. Ukupno gledano, sve europske zemlje podržavaju odvajanje religije od države. Samo je u Rusiji, Bjelorusiji i Bugarskoj 50 posto građana neodlučno. Jedino su u zemljama na rubu Europe za to da država podržava religiju, kao na primjer u Gruziji (52%) i Armeniji (59%).

Ova studija ne ostavlja prostora za sumnju. Ideološki razdor je podijelio Europu na zapadnu i istočnu. No, tu je još veliki broj drugih razdora koji dijele Europu. Jer, pitanja iz studije koju je proveo Pew Center su sporna i u samim zemljama, a ne samo na razini čitave Europe.