Iako je posjeta iz Europskog parlamenta najavljena još u jesen prošle godine, vlast u Srbiji već nekoliko tjedana to koristi za dodatno raspirivanje antieuropskog raspoloženja. U prvom trenutku je djelovalo da će predstavnici vlasti potpuno ignorirati tu posjetu, ali se sada saznaje da će je dočekati ministri Marko Đurić i Nemanja Starović, kao i šefovi zastupničkih grupa vladajuće koalicije. Delegacija će se sastati i s predstavnicima oporbe, sveučilišta, medija i nevladinih organizacija.

Političko-tabloidnu kampanju započeli su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić  i predsjednica parlamenta Ana Brnabić, koji su nakon početnih tvrdnji da posjeta nije najavljena, ipak priznali da je bila najavljena, ali da svejedno delegacija Europskog parlamenta dolazi - nepozvana. Aleksandar Vučić je ocijenio da u Beograd dolaze „mrzitelji Srbije, i ne želim da ih vidim ni da razgovaram s njima". Predsjednik Srbije će se u to vrijeme nalaziti u Davosu, dok će Ana Brnabić biti u posjeti Estoniji.

Zastupnici Europskog parlamenta su se u rezoluciji Europskog parlamenta o Srbiji krajem listopada izjasnili da podržavaju brzo raspoređivanje ad hoc misije EU-a za utvrđivanje činjenica u Srbiju, uz sudjelovanje Europskog parlamenta, kako bi se na terenu procijenilo stanje demokracije, aktualni protesti, napadi na demonstrante i represija usmjerena na studente, akademike, prosvjetne radnike i zaposlene u javnom sektoru.

Vlast: Mrze nas nastavnici i profesori

„Stav vlasti mi liči na ograđivanje unaprijed od onoga što će donijeti ovaj posjet", ističe za DW Duško Lopandić, potpredsjednik Europskog pokreta u Srbiji i potpredsjednik Srbija centra (SRCE):

„To samo pokazuje daljnje odustajanje vlasti od europskog puta. Iako je to jedna reprezentativna delegacija, vlast to sada pokazuje kao neku ujdurmu Tonina Picule i Hrvatske, i slično. Zato je sada na djelu propagandno spinovanje jednog lošeg đaka, koji sada tvrdi da ga mrze nastavnici i profesori. Vlast dobro zna da slika nije ništa bolja, da ništa od primjedbi koje su se našle u rezoluciji Europskog parlamenta nije otklonjeno i da se nastavljaju osveta i represija protiv mnogih koji su podržali proteste", kaže Lopandić.

Pod lupom EU-a i NATO-a

Reakcije vrha vlasti pokazuju da se oni uopće ne ponašaju kao predstavnici zemlje koja je kandidat za članstvo u Europskoj uniji, skreće pažnju za DW Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

„To i jeste provjera napretka u reformama, kojih uopće nema. Srbija nije, osim retorički, na putu ka EU, i ona samo brine hoće li dobiti financijsku podršku Unije. Očito je došlo do kolapsa međunarodne, ali i unutarnje politike Srbije, i zato i je pod lupom EU-a i NATO-a. Balansiranje Aleksandra Vučića na četiri stolice se urušilo i umjesto ispunjavanja zahtjeva pobunjenog društva, nasilje se pojačava. Srbija se sada nalazi u slijepoj ulici, što će vjerojatno zabilježiti i delegacija Europskog parlamenta", ocjenjuje Sonja Biserko.

Vučić izgubio europski oslonac?

Neprijateljski stav predsjednika Srbije prema delegaciji Europskog parlamenta Duško Lopandić vidi kao „kombinaciju psihološkog faktora, i osjećaja da je izgubio oslonac unutar europskih institucija, kao i da zna da od njih nema više što da očekuje. Njegov rejting je izuzetno nizak u europskim krugovima, ali i dalje nade polaže u politiku Trumpa koja unosi konfuziju u međunarodne odnose. To se vidi i po otvorenoj podršci Orbanu, što je u suprotnosti sa stavom EPP-grupacije, koja podržava proeuropsku opoziciju Orbanu. Suštinski je to antieuropska politika", skreće pažnju naš sugovornik.

„Mislim da je Vučić na ovaj način otkrio svoju pravu prirodu i orijentaciju", ocjenjuje Sonja Biserko i dodaje da je to „politika koja Zapad koristi kao bankomat, a u suštini naginje ka Rusiji. Širom su otvorena vrata ruskom utjecaju u Srbiji i u tom bloku nije samo Srpska napredna stranka (SNS), nego i tajne službe, Srpska pravoslavna crkva (SPC) i dio akademske zajednice. Zato sada u Srbiji na vidjelo izlazi otpor pravnoj državi, pluralizmu, slobodnim medijima i kritičkom mišljenju – dakle svemu onome što ugrožava njega i njegov režim", napominje Biserko za DW.

Izgubljen monopol međunarodne komunikacije

Reforma pravosuđa je jedan od bitnih uvjeta europskih integracija i u tom smislu je dosta pažnje izazvao i manevar vlasti da izmjenama zakona praktično onemogući borbu protiv kriminala i korupcije. Stoga je i susret njemačke veleposlanice u Beogradu Anke Konrad s vrhovnom javnom tužiteljicom Zagorkom Dolovac izazvao veliki bijes vlasti.

Anke Konrad je izrazila „zabrinutost zbog predloženih izmjena zakona", što je bilo dovoljno da Ana Brnabić, predsjednica skupštine Srbije, izjavi kako je „šokirana tim sastankom". Predlagač tih izmjena, zastupnik SNS-a Uglješa Mrdić, taj sastanak je ocijenio kao „sraman".

„Vlast izuzetno iritira kada europski predstavnici imaju i druge sugovornike u Srbiji", primjećuje Duško Lopandić i kaže da je „vlast dugo držala monopol na komunikaciju sa Zapadom".

„To je i sada razlog iritacije što će se delegacija Europskog parlamenta sastati i s medijima, opozicijom i civilnim društvom. Drugi razlog je opći napad vlasti na pravosuđe, a posebno na točke pravosuđa koje nisu pod njihovom potpunom kontrolom, a to su Tužilaštvo za organizirani kriminal (TOK) i vrhovni javni tužitelj. Nerazumljiv je stoga pokušaj vlasti da izmjenama zakona ograniče pravosuđe da kontakte s međunarodnim predstavnicima imaju samo preko Ministarstva pravde", ukazuje Lopandić za DW.

Podilaženje antieuropskoj javnosti

Više stranaka proeuropske oporbe imat će poseban sastanak s delegacijom Europskog parlamenta, ali također postoje stranke koje se protive dijalogu s europskim predstavnicima. Objašnjenja su različita – od toga da „probleme moramo rješavati sami bez stranaca", do stava da je „EU tijekom proteklih 13 godina jako doprinijela opstanku Vučića na vlasti".

„Činjenica je da se EU nije ponašala na dovoljno kritičan način prema Vučiću", kaže Sonja Biserko, „ali je isto tako činjenica da opozicija nije bilo dovoljno jaka da bude partner s kojim se razgovara".

„Europska unija je ipak morala biti svjesne težine satanizacije i dehumanizacije opozicije. Pritom se Vučić već 13 godina ponaša kao da je on oporba i kritizira bivšu vlast. Zato sada imamo kidnapiran izborni proces, koji onemogućava bilo koga da vodi ravnopravnu borbu. Ograđivanje studenata od opozicije također pokazuje da je ta kampanja bila učinkovita", ističe Biserko.

Mislim da oni igraju na taj euroskeptični dio javnosti u Srbiji, naglašava Duško Lopandić.

„Javnost u Srbiji je više nego bilo gdje na Balkanu euroskeptična. Europska unija je i pored svih primjedbi jedini ozbiljan sugovornik kada je riječ o reformama i napretku društva. Jedan od načina smjene vlasti je i da se delegitimira njezin narativ da ima neku međunarodnu podršku. U tom kontekstu vrlo je bitno da se razgovara s europskim institucijama", zaključuje Lopandić za DW.