Prema informacijama Međunarodnog pomorskog ureda (IMB), broj piratskih napada pred Somalijom je sve manji. To je svakako zasluga i zajedničke europske misije Atalanta, ali su tamo povremeno u ophodnji i ratni brodovi drugih zemalja koje se možda ne „zamaraju" toliko međunarodnim i pravom mora. I među somalijskim piratima se pročulo kako neki strani ratni brodovi „prvo pucaju, a tek onda pitaju".

No opasne vode Afrike su sada drugdje: u Gvinejskom zaljevu je prošle, 2017. godine već bilo nešto preko 20 piratskih napada na teretne brodove, a samo u prva tri mjeseca ove godine ih je zabilježeno 22. Od 11 brodova koji su oteti u čitavom svijetu, njih 8 je oteto u vodama pred deltom Nigera, uključujući i jedan tanker od 300.000 BRT. On je otet oko 40 milja pred otokom Brassom na ušću Nigera, a otmica tako velikog broda svjedoči i o organiziranosti pirata.

Kabeer Adamu je analitičar za sigurnost plovidbe savjetničke tvrtke Beacon Consulting u Nigeriji je zapravo zadovoljan što je i Međunarodni pomorski ured počeo upozoravati na tu opasnost: „Da nemamo takvu organizaciju koja će progovoriti o takvim stvarima, na žalost bi oni ostali 'ispod radara' i onda bi postali još veći problem", kaže Adamu za DW.

Otmičari ne biraju

On svjedoči kako je problem pirata već postao ozbiljna prepreka u korištenju trgovačkih ruta preko Gvinejskog zaljeva. Tu se onda postavlja pitanje i premije osiguranja tako da je i brodarima postalo skuplje poslati svoje brodove u te vode.

U analizama IMB-a se vidi kako pirati napadaju baš sve vrste brodova, od ribarskih brodova, hladnjača pa do tankera: već je bilo slučajeva otmice i traženja otkupnine. Međunarodni ured kaže kako surađuje sa nacionalnim i regionalnim vladama zemalja Gvinejskog zaljeva kako bi se povećala sigurnost na pomorskim putovima.

Adamu potvrđuje kako je i ratna mornarica Nigerije promijenila strategiju i surađuje sa međunarodnim partnerima: „Poznato mi je da je bilo ne manje nego četiri operacije čiji je cilj bio problemi u ovoj regiji. Neke od njih su bile provedene u vodama Nigerije, ali neke su obuhvatile čitav Gvinejski zaljev."

Bijeda tjera pod „gusarsku zastavu"

Izgleda da se barem u Nigeriji provode i određene mjere na samoj obali: „Znam da su postavljene nadzorne postaje tako da se provjerava svaki brod koji napušta Nigeriju i što on nosi. Tako se slijedi svaka odredba koja se propisuje", kaže analitičar iz te zemlje.

Iako skromnih sposobnosti, Nigerija ipak ima i uspjeha u hvatanju pirata. Za razliku od Somalije gdje su često bile pomiješani i drugi faktori, jedan od uhvaćenih pirata u Nigeriji svjedoči kako je tamo motiv samo novac i izlaz iz bijede: „Ponekad dobivamo golem novac od otmice. Ovisi o brodu, možete dobiti od 200 milijuna naira (oko 430.000 €) pa čak i 900 milijuna naira."

Femi Adesina, savjetnica predsjednika Nigerije Muhammadua Buharija za javnost i medije također tvrdi kako je glavni motiv tamošnjeg piratstva novac i nedostatak mogućnosti pošteno zaraditi za život: „Kad ljudi vide kako oko njih nema ničega od čega mogu imati koristi, onda su spremni na sve mjere i remete ekonomske aktivnosti koje su važan izvor prihoda za ovu zemlju", kaže savjetnica.

Dopisnik DW je pokušao kontaktirati i ratnu mornaricu Nigerije i dobiti informacije što oni poduzimaju. No u zapovjedništvu mornarice je tek odgovoreno kako je to „tajna" i kako nisu ovlašteni davati takve informacije.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android