Katastrofalne poplave u dolini rijeke Ahr prije tri godine izazvale su ogromnu štetu. No ta katastrofa je mogla biti spriječena ili znatno ublažena da je postojao nasip čija je izgradnja planirana još prije stotinjak godina, kaže profesor Holger Schüttrumpf s Visoke tehničke škole u Aachenu (RWTH).

„Da su provedene mjere koje su bile planirane nakon poplava 1910. godine to bi značajno ili signifikantno smanjilo razinu vode, odnosno u koritu rijeke bi bila zadržana ogromna količina vode“, kaže ovaj profesor.

Lokacije za nasipe su i danas iste

Schüttrumpf je na čelu Instituta za hidrotehniku i vodoprivredu pri RWTH u Aachenu. Već tri godine traga za rješenjima koja bi u brdovitom predjelu u dolini rijeke Ahr mogla spriječiti velike poplave.

S njim u ekipi je i hidrolog Oliver Bucholz. On je izračunao koliki bi trebali biti bazeni koji primaju poplavnu vodu i gdje bi trebali biti izgrađeni nasipi. Pritom je pregledao i planove za izgradnju nasipa u dolini rijeke Ahr stare stotinjak godina i na veliko iznenađenje utvrdio da se u njima navode i neke od lokacija koje su sada utvrđene novim proračunima.

Danas se mnogo toga može izračunati pomoću kompjutorskih programa, kaže Oliver Bucholz i dodaje: „Ali osnova za te proračune nije se mnogo promijenila."

„Danas imamo geološke podatke visoke rezolucije koji tada nisu postojali. Imamo mnogo mjernih podataka o padalinama, o razini vode i slično. Ali, osnove se nisu mnogo promijenile. Ako analizirate dolinu da biste vidjeli odakle teče voda, gdje ima otvorenih prostora, a gdje ima pogodnih mjesta za nasipe, onda ćete i danas doći do istih lokacija kao i prije stotinu godina", kaže Bucholz.

Te lokacije se uglavnom nalaze duž malih potoka koji se često kroz uska korita ulijevaju u rijeku Ahr. Tu bi trebali biti podignuti nasipi, neki od njih visoki i do 30 metara, koji bi u slučaju nužde bili u stanju spriječiti poplavu.

Prije stotinu godina u fokusu je bila proizvodnja struje

Stručnjaci procjenjuju da će izgradnja nove zaštite od poplava na tom području potrajati nekoliko desetljeća. Kroz te nasipe bi prolazili i ceste i potoci, a ti prolazi bi se zatvarali samo u slučajevima nužde. To znači da bi se to područje i dalje moglo koristiti za poljoprivredu i turizam.

Ne postoje precizni proračuni kakvu bi zaštitu pružali nasipi planirani prije stotinjak godina, ali oni bi, da su danas postojali, sigurno utjecali na ishod katastrofalne poplave 2021. godine, smatra Bucholz.

I to unatoč činjenici da zaštita od poplava očigledno nije bila prioritet u planiranju prije sto godina. Stari planovi, naime, pokazuju da je jedna od važnih stvari tada bila proizvodnja struje korištenjem hidroenergije. Ali početkom stoljeća je lignit (koji ugrožava klimu) počeo postajati sve važniji za proizvodnju energije u toj regiji. Zato stare ideje o proizvodnji energije i s time povezana mogućnost da se izgrade nasipi za zaštitu od poplava uskoro više nisu igrale važnu ulogu. S poznatim posljedicama…

Ubrzati radove na zaštiti od poplava

Prema procjenama lokalnih vlasti, izgradnja 19 bazena za zadržavanje kišnice u dolini rijeke Ahr o kojima se sada diskutira potrajat će nekoliko desetljeća. To su, između ostalih, pokazali i primjeri u Saskoj. Nedostatak stručne radne snage i građevinskog materijala, predugi pregovori o otkupu s vlasnicima zemljišta, procedure odobravanja, tužbe konzervatora i otkrića neeksplodiranog streljiva (najčešće iz Drugog svjetskog rata) razlozi su zašto je izgradnja objekata za zaštitu od poplava širom Njemačke često vrlo spora, objašnjava profesor Schüttrumpf s Visoke tehničke škole u Aachenu.

On u svakom slučaju poziva da se radovi na zaštiti od poplava ubrzaju. „Ono što se dogodilo ovdje u dolini rijeke Ahr 2021. godine može se ponoviti u bilo kojem trenutku u svih ostalih 30 sličnih brdovitih regija u Njemačkoj. Ne znamo točno kada, ne znamo ni gdje, ali svakako znamo – kao što su ovogodišnje poplave ponovo pokazale – da će sljedeća poplava sigurno doći“, upozorava Schüttrumpf.

Priredio: Ivan Đerković