Na prvi pogled pljeskavica iz laboratorija se ne razlikuje od pljeskavice koje svakodnevno u milijunima završavaju na roštiljima diljem svijeta. I po mišljenju degustatora ona se ni po okusu ne razlikuje od običnih hamburgera. Jedino je njegova cijena malo drugačija. Zbog kompliciranog procesa nastanka, pljeskavica iz epruvete je stajala oko 300.000 eura. Unatoč tomu, njezin otac, nizozemski znanstvenik Mark Post, vjeruje da će umjetna pljeskavica za koju godinu stići i na police samoposluživanja i riješiti svjetski problem gladi i sve pojačanom potrebom za mesom. Prema nekim procjenama, svjetska glad za mesom do 2050. će porasti za 73 posto.

Milijuni života goveda

No londonskoj degustaciji početkom tjedna (5.8.) prethodio je dugotrajni rad u laboratoriju u nizozemskom Maastrichtu. Grupa znanstvenika na čelu s Postom je iz mišićnih stanica uzgojila kompletna mišićna tkiva. Stanice se uz dobru njegu razvijaju munjevitom brzinom. Samo je kod boje trebalo malo pomoći. Za "prirodnu" boju govedine znanstvenici su posegli za sokom od cikle i šafranom. No u budućnosti bi sve trebalo ići mnogo lakše.

Iz stanica jednog jedinog goveda bit će moguće, kako obećava Post, proizvesti 175 milijuna pljeskavica od 140 grama. Ono što zvuči kao Biblijsko čudo zapravo nije čudo nego koordinirani rad grupe znanstvenika i skupih laboratorija. No put do masovne proizvodnje bi se trebao isplatiti. Prema procjenama znanstvenika sa Sveučilišta u Oxfordu pljeskavica iz epruvete bi trebala uštedjeti 98 posto poljoprivrednog zemljišta i 80 do 95 posto emisije stakleničkih plinova. I poštedjeti živote milijuna goveda.

Daleko od masovne proizvodnje

Ali, kao i svaka lijepa priča, i ova ima "kvaku". Uzgoj matičnih stanica vrlo je zahtjevan i ovisi o mnogo faktora koji međusobno moraju biti savršeno usklađeni. To je već i kod proizvodnje 140 grama mesa komplicirano. Za masovnu proizvodnju matične stanice su potpuno neprikladne. Daljnji problem je i postupak trodimenzionalne strukture uzgojenog mesa što se već i prilikom dobivanja organa iz matičnih stanica pokazalo problematičnim. U prirodi organi rastu trodimenzionalno pomoću krvnih žila. Zato mnogi vjeruju da će proizvodnja umjetne pljeskavice od mljevenog mesa još godinama biti vrlo skupa i dugotrajna. Kod odrezaka je postupak još kompliciraniji. No Mark Post pljeskavice iz epruvete namjerava već za dvadesetak godina prodavati u samoposlugama i to po cijeni od jednog dolara.

Manje je bolje

To mnogi drže za preoptimističnu prognozu - i potpuno pogrešan put. Umjesto da znanstvenici svoje dragocjeno znanje i sredstva troše na umjetnu proizvodnju mesa, mnogi rješenje vide u manjoj konzumaciji odrezaka, pljeskavica i sličnih mesnih proizvoda. To ne samo da je jeftinije nego i zdravije. Problem, prema znanstvenicima sa Sveučilišta u Oxfordu, nije manjak hrane nego kriva raspodjela. "Mi se nalazimo u situaciji u kojoj je 1,4 milijarde stanovnika pretilo a istodobno 1 milijarda gladuje.

Tu se mora nešto promijeniti. Nama ne treba više nego drugačije hrane", kaže znanstvenica Tara Garnett.  No da se navike mijenjaju teško, svjesni su i političari iz njemačke stranke Zelenih. Ova stranka se tako zalaže za uvođenje bezmesnog dana u njemačkim kantinama. I to po kršćanskoj tradiciji bezmesnog petka. S obzirom da se Njemačka nalazi u predizbornom razdoblju (parlamentarni izbori su 22. rujna), odmah su reagirali i predstavnici drugih stranaka koji Zelenima predbacuju da građanima žele nametnuti dodatne zabrane i ograničenja. No statistike i dalje govore da Nijemci, pogotovo muškarci, jedu puno više mesa nego što je dobro za organizam.