Jedna od glavnih zamjerki filmskog svijeta koji od 1951. pohodi Filmski festival u Berlinu je sibirska zima i nemogući vremenski uvjeti koji gotovo svake godine skrbe za poseban doživljaj na crvenom tepihu. Da li je to razlog što je i ove godine nemali broj svjetskih zvijezda okrenuo leđa festivalu na Potsdamer Platzu, teško je reći ali pogled na listu gostiju govori upravo u prilog toj tezi.

Festival filma a ne zvijezda

Jer osim redateljske legende Martina Scorseseja i njegovog pulena Leonarda Di Caprija gotovo niti jedna hollywoodska zvijezda "A" klase neće ove godine svratiti do Berlinalea. U radu žirija doduše sudjeluju i poznati njemački redatelj Werner Hezog (hrvatskog podrijetla) i američka glumica Reneé Zellweger ali to je slabi mamac za objektive paparazza naviknute na "Brangeline" i Cloonyje.

Iako je izostanak većeg broja velikih zvijezda trend koji traje veće nekoliko godina ove je, i to za Berlinale jubilarne, godine posebice došao do izražaja. Razloge mediji i organizatori, iako otvoreno nikad neće priznati da zvijezde polako ali sigurno okreću leđa festivalu u Berlinu, osim u već spomenutom vremenu koje se ne može mjeriti sa svibanjskim suncem u Cannesu ili ranojesenskim u Veneciji, razloge traže i u pomicanju termina dodjele Oskara koji se posljednjih godina "opasno" približio Berlinaleu.

Naime kako bi uopće imali izgleda za nominaciju za nagradu Američke filmske akademije, filmaši i njihove kompanije prisiljene su premijere svojih filmova pomicati na kasnu jesen. Time i filmovi automatski otpadaju iz službene konkurencije Berlinalea u koju se u pravilu uvrštavaju samo svjetske premijere.

Hrvatskog filma opet nema

Ove godine hrvatskog filma nema ne samo da nema u natjecateljskom programu nego niti u ostalim sekcijama festivala poput "Foruma" ili "Panorame". Izuzetak je kratkometražni film redatelja Zvonimira Jurića "Žuti mjesec" koji se prikazuje u sklopu programa "Berlinal Shorts". Ugled pomalo spašava film berlinske pobjednice 2006. Jasmile Žbanić i njezin "Na putu" koji je uvršten u službenu konkurenciju. U koprodukciji ovog filma koji se svojom tematikom islamizma u Bosni i Hercegovini uklapa u aktualnu priču oko vehabija, sudjelovala je i hrvatska producentska kuća Živa. U ovom filmu glavne uloge igraju i hrvatski glumci Leon Lučev i Zrinka Cvitešić.

Na sljedećoj stranci: Konkurencija s Cannesom i Venecijom

Borba s Cannesom i Venecijom

Bitka za premijere iz segmenta tzv. komercijalnog kvalitetnog filma koju Berlin vodi s ostala dva najvažnija svjetska festivala, onim u Veneciji i Cannesu, Berlin polako ali sigurno gubi. Jer posljednje godine su pokazale da filmovi koji pobjeđuju na ovim festivalima, prije svega u Cannesu, doživljavaju solidan uspjeh i kod publike dok pobjednici Berlinalea teško pronalaze svoj put do filmskih dvorana. No Berinale i prije svega njegov neumorni šef Dieter Kosslick, ne odustaju od svog nauma da ovu filmsku smotru zadrže kao jedan od najvažnijih termina u kalendaru filmskih pregaoca i ljubitelja pokretnih slika.

Svake godine festivalski program se proširuje novim i atraktivnim programima, poput nedavno uvedenog "Kulinarskog kina". Tako će i ove godine u desetak sekcija biti prikazano preko 400, od čega 20 u službenoj konkurenciji za jednog od "Medvjeda". U sekcijama poput "Foruma" i "Panorame" velika pažnja se pridaje djelima podalje od bilo kakvog mainstreama tako da Berlinala predstavlja i pravu poslasticu za sve one koji žele upoznati i one produkcije koje nikeda neće naći svoj put do kino multipleksa.

Publka sastavni dio festivala

I još po nečem drugom se Berlinale razlikuje od blještavih i ekskluzivnih festivala u Cannesu i Veneciji. Dok su ove manifestacije klubovi izabranih tj. samo onih s akreditiacijama bilo novinskim ili akreditacijama za stručnu publiku, Berlinale je od prvog do posljednejg dana festival publike koja ima pristup najvećem broju prijekcija. Posljednji dan festivala je čak rezerviran za širu publiku koja ima prilike uživati u filmovima koji stanovnicima drugih gradova i njeihovim kinima ostaju nedostupni.

Ovakvu privilegiju Berlinčani znaju cijeniti i zato je Berlinale jedna od rijetkih filmskih manifestacija koji nije rezervirana za elitu nego iza nje stoje i s njom žive i sami građani koji na kraju krajeva svojim porezima ovakve festivale i omogućuju.

Autor: N. Kreizer

Odg. ur.: S. Matić