Radi se o možda najpoznatijem zakonskom članku u Njemačkoj: članak 218. Kaznenog zakona, koji regulira kaznenu odgovornost za pobačaj. Desetljećima se raspravljalo o tome da se propis u sadašnjem oblikuizbaci iz Kaznenog zakona. Prema želji 328 zastupnika Bundestaga koji su potpisali odgovarajući "zajednički zahtjev” to bi se trebalo dogoditi što prije.

Kako su pobačaji do sada bili regulirani?

Do sada se prekid trudnoće prema članku 218. općenito smatrao nezakonitim. Drugačije je samo ako je trudnoća nastala kao posljedica seksualnog zločina ili su život i tijelo trudne žene u opasnosti.

Prekid trudnoće iz drugih razloga u prvih dvanaest tjedana nije kažnjiv pod uvjetom da je pacijentica prethodno obavila obavezno savjetovanje i onda čekala tri dana do zahvata. Ali i u tim se slučajevima pobačaj još uvijek smatra nezakonitim samo što se ne procesuira. Ono što zvuči kao pravna finesa ima dvije glavne posljedice: za trudnicu ostaje stigma da je učinila nešto nezakonito i blagajne zdravstvenog osiguranja ne plaćaju zahvat, tako da žene moraju same snositi troškove.

Što donosi reforma članka 218.?

Ako bi se provela predložena reforma, Kazneni zakon bi regulirao samo prekid trudnoće koji je izvršen protivno ili mimo volje trudnice. Svi ostali propisi o pobačaju tada bi bili regulirani tzv. Zakonom o konfliktu vezanim uz trudnoću. No ono što je inicijatorima najvažnije, pobačaj do dvanaestog tjedna trebao bi biti potpuno legalan ako ga obavlja liječnik nakon prethodne konzultacije.

Zastupnica (još uvijek) vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Carmen Wegge jedna je od glavnih pokretačica zakonske inicijative. Ona za javni servis ARD objašnjava glavne promjene: "S našeg stajališta, to čini vrlo, vrlo veliku razliku jer je 60 posto liječnika izjavilo u studiji da nisu izvršavali pobačaj jer je kažnjiv zakonom ili reguliran Kaznenim zakonom." To dovodi do dramatične situacije kod liječničke skrbi za pogođene žene, kaže Wegge. "Postaje im sve teže pronaći liječnika koji obavlja pobačaj.” Nakon dvanaestog tjedna pobačaj bi općenito trebao ostati kazneno djelo. 

Što kaže Ustavni sud?

Prije više od 30 godina Savezni ustavni sud u Karlsruheu donio je svoju posljednju veliku presudu na tu temu. U odluci o pobačaju iz 1993. sud je bio jasan: država je dužna "zaštititi ljudski život, uključujući i nerođene". Na pobačaj se mora "u osnovi gledati kao na nepravdu tijekom cijelog trajanja trudnoće i stoga ga treba zakonski zabraniti”. Pobačaj se ne može proglasiti opravdanim bez medicinskog ili kriminološkog razloga, stoji u presudi. No istovremeno se navodi kako je moguće da se žene ne kažnjavaju u prvih dvanaest tjedana. Ova presuda je bila temelj zakonskog uređenja koje je i danas na snazi. Ni tada odluka iz Karlsruhea nije bila nesporna: suci su izrekli svoju presudu s pet glasova za i tri protiv.

Inicijatorima reforme je jasno da, ako Ustavni sud i danas ovu problematiku tretira na isti način, reforma nema šansi. No, kako objašnjava Carmen Wegge, inicijatori su optimistični: "Zakonodavac mora biti u stanju odgovoriti na promjene u društvu, ali i u sudskoj praksi. I po našem mišljenju, Savezni ustavni sud danas više ne bi donosio iste presude kao prije 30 godina."  Prije svega, kako kaže Wegge, pravo žena na samoodređenje značajno se razvilo u sudskoj praksi u posljednjih 30 godina. Zaštita nerođenog života i dalje će biti zajamčena, tim više što zapravo nema velike razlike u odnosu na sadašnju regulativu.

Stav o prijedlogu skupine zastupnika podupire ijedno stručno povjerenstvo koje je svoje izvješće o ovoj temi podnijelo u proljeće. Povjerenstvo je također preporučilo dekriminalizaciju pobačaja u ranoj fazi trudnoće.

Sasvim je moguće da će nakon više od 30 godina čuvari Ustava zakonodavcu dati malo više slobode u procesu pomirenja suprotstavljenih ustavnih interesa: zaštite nerođenog života s jedne strane i, iznad svega, pravo žena na samoodređenje s druge strane. Međutim, ako dođe do promjene, ostaje određeni rizik da će sud u Karlsruheu ponovno poništiti nova pravila.

Je li realna većina u Bundestagu za promjenu zakona o pobačaju?

Inicijativa, dakle, iza sebe mora imati 367 glasova. Zajednički prijedlog ne dolazi iz određenih zastupničkih klubova, do sada ga je potpisalo 328 zastupnika. Dakle, još uvijek nedostaje 39 glasova. Neki od njih vjerojatno dolaze od SPD-a, Zelenih i stranke Ljevica, a zastupnici novoosnovane BSW-a također su signalizirali svoje odobrenje. U svakom slučaju pokoji glas bi trebao doći i iz redova demokršćanske Unije CDU/CSU ili liberala iz FDP-a. No njihovi stranački čelnici su se izjasnili protiv promjene, barem do idućih parlamentarnih izbora.

Carmen Wegge je ipak uvjerena u uspjeh: "Da budem iskrena, sada sam relativno uvjerena u većinu u njemačkom Bundestagu.” Mladi liberali su u jednom  pismu pozvali zastupnike FDP-a da budu otvoreni za promjene a inicijatori su naveli kako su i neki zastupnici Unije signalizirali pristanak.

Nerealno glasanje u ovom sazivu Bundestaga

No još nije sigurno hoće li uopće biti glasanja prije novih izbora koji će se po svoj prilici održati 23. veljače. Vijeće starješina Bundestaga (gremij predstavnika svih zastupničkih klubova koji regulira rad Bundestaga) mora još odobriti drugo i treće čitanje. Klubovi zastupnika Unije i FDP-a mogli bi spriječiti takvo odobrenje. Predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) i mogući budući kancelar Friedrich Merz nedavno je oštro kritizirao ovu inicijativu u Bundestagu optužujući vladu Olafa Scholza u odlasku da želi „na posljednjim metrima" još progurati svoje zakonske inicijative. Merz je zaključio kako se o ovakvim osjetljivim temama poput pobačaja ne može odlučivati navrat-nanos nego da za to treba vremena. Što upućuje na to da će se o zakonu odlučivati u novom sazivu Bundestaga nakon izbora.