Kada je prošli tjedan američka vlada objavila da je američka vojska ubila vođu terorističke organizacije Islamska država (IS) Abua Bakra al-Baghdadija u sjevernoj Siriji to je u mnogim zapadnim državama izazvalo ogromno olakšanje. No u turskoj javnosti pojavilo se pitanje: Kako je moguće da je najtraženiji terorist na svijetu neopaženo boravio samo nekoliko kilometara od turske granice? U regiji koja je pod utjecajem Ankare, u kojoj su razmještene turske sigurnosne snage i paravojne formacije koje su u savezu s Ankarom. Ovoga tjedna je objavljeno da je turska vojska uhitila al-Baghadijevu sestru koja je također boravila samo šest kilometara od turske granice, u blizini sirijskog grada Azar.

Znači li to da je pogranično područje prema Turskoj idealno utočište za visoko rangirane teroriste Islamske države? Turska javnost je zbunjenija nego ikad, kada je riječ o odnosima turske vlade s džihadističkim grupacijama. Još prije nego što je eliminiran al-Baghdadi oporba je iznosila optužbe kako je Ankara u sirijskom građanskom ratu surađivala s IS-om. Ranjeni borci koji su se liječili u turskim bolnicama kao i izvještaji o isporuci oružja Islamskoj državi kod turskih građana su izazvali nepovjerenje. A tu su i optužbe da turska granična policija svjesno pušta borce IS-a preko granice.

Koji je cilj Ankare?

Novinar i stručnjak za terorizam IS-a Erk Acarer se čudi da se najtraženiji svjetski teroristi nalaze uz samu granicu s Turskom, dok se istovremeno objašnjava kako je cilj turske vlade spriječiti teror na sjeveru Sirije. On također kritizira aljkav odnos prema potencijalnim teroristima, koji bi se bez ikakvih problema mogli useliti u Tursku: "Tijekom vojne operacije u Idlibu 3.000 Sirijaca je ušlo u Tursku, a da vlasti nisu ni trepnule."

Nekadašnji zamjenik državnog tajnika turske tajne službe MIT Cevat Önes naglašava kako je turska vlada sada mnogo aktivnija u borbi protiv terorizma. Turska vlada se bori protiv džihadističkih grupacija "i tursko društvo ju u tome podržava", jasan je bio Önes.

On je doduše pojasnio da je ranije turska vlada podcjenjivala opasnost od džihadista. "Kada je izbio rat 2011. godine granice se nisu posebno kontrolirale." On tako podsjeća da su mnogi teroristi preko Turske prešli na područja na kojima se vodio rat. "S pravom je bilo dosta kritika zbog toga što se granice nisu bolje kontrolirale", kaže on i dodaje da je sada drugačije, a da to najbolje pokazuje operacija "Izvor mira" (akcija protiv kurdskih paravojnih postrojba prim. red.).

Sigurnost na kocki

Argumenti kritičara i oporbe ukazuju na to da je dijelom neoprezan odnos prema teroristima IS-a na kocku stavio sigurnost građana Turske. U tužnom sjećaju ostaju teroristički napadi iz 2015. koje su izveli pripadnici IS-a: samoubilački napad u Surucu na sirijskoj granici u kojem je ubijeno 34 mladih ljudi. Potom u listopadu iste godine, kada je počinjen najteži teroristički napad u povijesti Turske. Tada su ispred željezničkog kolodvora u Ankari dva bombaša samoubojica u smrt odveli oko 100 ljudi. Tu je također i napad u Istanbulu u zračnoj luci iz 2016., potom napad na istanbulski noćni klub Reina u novogodišnjoj noći, kao i mnogi drugi napadi koje je IS izveo od 2015. do 2017. godine.

Kritičari su pak uvjereni da su neki od ovih napada mogli biti spriječeni, poput onoga u Ankari kada je ubijeno 100 ljudi, da su nakon napada u Surucu "istrage bolje provedene". Nakon tih napada odvjetnici su zahtijevali da se istraži mogućnost suučesništva turske države, "ali to je odbijeno zbog toga što nije bilo moguće pronaći dovoljno dokaza", kaže odvjetnica Nuray Özdogan iz Odvjetničke komisije u Ankari. "Jer, policija i tajne službe nisu dostavile informacije."

Islamistička scena cvjeta

Danas pak izgleda da su turske vlasti bolje pripremljene za opasnost od IS-a. Posljednjih mjeseci provedeno je više policijskih akcija protiv boraca IS-a i uhićeno je više sumnjivih osoba u Izmiru, Adani i Istanbulu.

No u godinama kada se borba protiv IS-a zanemarivala u mnogim turskim gradovima su izgrađene strukture Islamske države. Posebno u gradovima u blizini sirijske granice. Ali i u glavnom gradu Ankari, te Izmiru i Adani osjetna je nazočnost IS-a i njegovih džihadističkih zajednica. Oni samouvjereno javno prenose svoju džihadističku ideologiju. Na primjer 2015. se u Ömerli-parku kod Istanbula okupilo na stotine pristaša Islamske države koji su s oduševljenjem slušali propovijed Halisa Bayancuka. Ovaj poznati propovjednik Islamske države otvoreno je pozivao na džihad. Jedna video snimka propovijedi šokirala je mnoge liberalne Turke. Za njih je to bila slika i prilika kako se tursko društvo mlako odnosi prema terorističkoj organizaciji IS.

Stručnjaci upozoravaju da i nakon ubojstva al-Baghdadija postoji ozbiljna prijetnja od Islamske države. Bez obzira što ubojstvo vođe slabi terorističku organizaciju, odobravanje ideologije će i dalje živjeti u mnogim zemljama, a među njima je i Turska, prognozira Cevat Önes. Osim toga, uvjeti za širenje ideologije Islamske države su se poboljšali zbog sirijskog građanskog rata. Treba dodati i da je u pograničnom području prema Siriji zbog masovnog useljavanja došlo do demografskih promjena kao i do gospodarskih problema. A to je plodno tlo za džihadizam.