Njemački obrazovni sustav razdvaja djecu već u ranoj dobi, obzirom na njihov uspjeh u školi - nakon četiri razreda osnovne škole koji su svima zajednički jedan dio djece odlazi u gimnaziju, što im omogućuje da kasnije i studiraju. Drugi dio djece nastavlja školovanje u tzv. realkama - školama koje omogućavaju daljnje školovanje na višim školama. A treći dio djece se upućuje u "temeljne škole" (Hauptschule), nakon kojih je moguće izučavati neki zanat.

Zbog toga uspjeh djece u osnovnoj školi igra važnu ulogu na njihovom kasnijem obrazovnom putu, a time i općenito za kasniju karijeru.

Sve za dobrobit djece?

Od početka ove školske godine u kelnskoj osnovnoj školi Gotenring raspravlja se o (ras)podjeli djece u dva nova razreda prvašića. Neki roditelji kritiziraju da je podrijetlo bilo ključni kriterij za sastavljanje razreda. Voditeljica škole Silke Schröder-Wohlert smatra međutim da ovaj sastav razreda ima pozitivne posljedice za djecu: "Mi ove školske godine imamo 33 nova đaka, od čega je jedanaestoro njih koji nemaju migracijsko podrijetlo (ne potječu iz inozemstva, red.). Od toga je šestoro dječaka i pet djevojčica. Od tih šest dječaka su četvoro prijatelji iz vrtića, zajedno igraju nogomet i zajedno idu u školu. Mi moramo uvažavati druge razloge od podrijetla, i tu smo se sada iz pedagoških razloga odlučili da njemačka djeca idu sva zajedno u isti razred."

To je razred 1a. Roditelji razreda 1b, u kojem su djeca s migracijskim podrijetlom, takvoj se podjeli protive, smatraju da su djeca namjerno i svjesno razdvajana s obzirom na to odakle potječu. Oni ne žele da se obrazovne biografije njihove djece i životni kontekst u kojem ona odrastaju razlikuje od biografija i konteksta njemačke djece. Majka Özkan traži da se takva podjela preispita:

"Zbog čega u našem razredu nema niti jednog jedinog njemačkog djeteta? Nama je rečeno da je ovo sada jedna dobra mješavina, da su tu u razredu i djeca koja su vrlo uspješna u školi, Ali ja muislim da se to uopće ne može reći, nakon samo tjedan-dva škole. Mi želimo da nam se objasni koji je smisao ovakve podjele, mi se želimo osloboditi straha da će naša djeca biti zapostavljena."

Načelno, podrijetlo učenika u Njemačkoj ne bi smjelo biti odlučujuće za njegov uspjeh u školi, ali brojna istraživanja pokazuju da ono to ipak jest. Roditelji razreda 1b, onog s migracijskom djecom, su doduše zasada zadovoljni i s nastavnicom i s nastavom, ali ipak su zabrinuti: oni žele da im se zajamči da će tijekom svih četiri godine nastave imati jednake šanse kao i njemačka djeca u razredu 1a. Oni žele da ih se na jednak način potiče i da ih se ne izdvaja. Frank Abadi, otac jednog djeteta iz razreda 1a smatra da roditelji djece sa stranim podrijetlom čitavu situaciju pogrešno predstavljaju:

"Ja mislim da je to dobro pomješano, i to je tako dobro. Djeca su raspodijeljena s obzirom na mjesta stanovanja, s obzirom na prijateljstva koja postoje od ranije, još iz vrtića. Budući da se Turci međusobno druže i poznaju, pretpostavljamda su izrazili želju ići u razred s ovim ili onim. Ali bi rado išao u razred s Mustafom, a Mustafa želi biti s Emirom. I tako nastaju te konstelacije."

Protiv segregacija

A u "njemačkom" razredu 1a su njemačka djeca iz siromašnijih obitelji spojena s njemačkom djecom iz boljestojećih obitelji, kako bi se i tu postigla zadovoljavajuća pomiješanost. Cilj je sve dovesti na isti, viši, nivo obrazovanja. Ipak ostaju otvorena pitanja i općinska školska uprava želi razjasniti o čemu se tu u stvari radi:

"Mi smo reagirali na informacije koje su objavljene i za sada polazimo od pretpostavke da je škola pri raspodjeli djece ispravno djelovala. U toku su razgovori s vodstvom škole i uskoro ćemo sazvati zajednički roditeljski sastanak oba razreda kako bi sve informirali o razlozima takve raspodjele", objašnjava August Gmund, glasogovornik općinske službe Kölna. Želja većine roditelja je već sada jasna: oni žele da se njihova djeca druže i da zajedno uče - a ne da ih dijele.

Autori: Irem Özgökceler / Z. Arbutina

Odg. ur.: S. Matić