1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Zdravlje

Pogađa li u Njemačkoj korona samo siromašne?

18. lipnja 2020

Njemačka ima dva nova velika žarišta korone: jednu klaonicu i kompleks zgrada u Berlinu. U oba slučaja radi se o siromašnim ljudima koji žive i rade na vrlo skučenom prostoru.

U njemačkoj mesnoj prerađivačkoj industriji često rade stranci, od kojih mnogi navodno nisu profesionalni mesari
U njemačkoj mesnoj prerađivačkoj industriji često rade stranci, od kojih mnogi navodno nisu profesionalni mesari pa su i ozljede češćeFoto: picture-alliance/dpa/B. Thissen

S najmanje 657 zaraženih najveća njemačka klaonica i tvornica za preradu svinjskog mesa Tönnies postala je novo žarište korone. Proizvodnja je privremeno obustavljena, a u okrugu Gütersloh, u kojem se pogoni nalaze, zatvorene su sve škole i dječji vrtići. Oko 7.000 ljudi mora u karantenu.

Iz tvrtke Tönnies je priopćeno da su mogući uzroci naglog širenja zaraze niske temperature u proizvodnim halama te odlazak radnika kući tijekom nedavnih blagdana. Velika većina zaposlenih u njemačkoj industriji mesa dolazi iz istočne Europe, uglavnom iz Rumunjske, Bugarske i Poljske.

Mesna industrija: neljudski uvjeti

Nedavno je i u klaonici Westfleisch u Coesfeldu stotine radnika pozitivno testirano na koronu. Već tada je počela rasprava o često neljudskim uvjetima u mesnoj prerađivačkoj industriji. Naime, radnici naporno rade, sigurnost na radu nije im uvijek zajamčena, žive u krajnje skučenim prostorijama i za to dobivaju za njemačke prilike mizerne plaće. Ta jeftina radna snaga omogućava njemačkoj mesnoj industriji konkurentnost i na globalnom tržištu. Primjerice, tvrtka Tönnies 50 posto svoje proizvodnje izvozi u EU i Aziju, prvenstveno u Kinu.

U njemačkoj mesnoj prerađivačkoj industriji često rade stranci, od kojih mnogi navodno nisu profesionalni mesari pa su i ozljede češćeFoto: picture-alliance/dpa/B. Thissen

Njemačka mesna industrija skida sa sebe svaku odgovornost za te uvjete rada, budući da radnike često zapošljava preko posredničkih firmi i ugovora o djelu, pa tako Tönnies i ostali s radnicima, barem na papiru, nemaju nikakve veze.

Sve to nije ništa novo, u medijima se već dugo izvještava o skučenim i bijednim smještajima za radnike, s jednim toaletom za nekoliko desetaka osoba. Izvještavalo se i o tome da radnici moraju nastaviti raditi unatoč ozljedama – često se radi o osobama koje rade kao mesari, mada nisu prošli odgovarajuću obuku. Posao je težak, radi se prekovremeno, a plaće su male.

Korona-App: „igračka za digitalni viši sloj"

Patrick Larscheid, voditelj Zavoda za zdravstvo berlinske četvrti Reinickendorf, povukao je paralelu između tog masovnog širenja zaraze u klaonicama i onog najnovijeg u Berlinu. Naime, u berlinskom okrugu Neukölln pozitivno je na koronavirus testirano najmanje 70 ljudi. Za stotine stanovnika nekoliko kompleksa zgrada određena je karantena.

Jedna od zgrada u Berlinu čiji stanovnici moraju u karantenuFoto: picture-alliance/dpa/P. Zinken

Pozornost javnosti prethodno je izazvao i sličan slučaj u Göttingenu, gdje je zaraza vjerojatno izbila u romskim obiteljima s Kosova koje su slavile Ramazanski bajram.

U svim tim slučajevima, i kod klaonica i kod stambenih četvrti, radi se o siromašnim i često neobrazovanim ljudima koji žive izolirano i na vrlo skučenom prostoru, objašnjava Larscheid.

On novu njemačku korona-aplikaciju naziva „igračkom za digitalni viši sloj" i smatra da ona neće imati učinka u skupinama ljudi kao što su ovi iz najnovijih slučajeva širenja zaraze. Naime, za instalaciju te aplikacije potreban je noviji model mobilnog telefona.

No bez obzira na ta lokalna žarišta, prema Institutu Robert Koch, broj zaraženih u Njemačkoj je još uvijek na niskoj razini.
 

ajg/Agencije

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi