„Sada tek počinje težak posao", rekao je Michel Barnier, predvodnik Europske unije u pregovorima o izlasku Velike Britanije iz ove zajednice država. Francuski političar istodobno nije propustio kritizirati Britance zbog odugovlačenja pregovora. „Oni nisu dobro pripremljeni. U Londonu očito nisu svjesni žurnosti ove teme", rekao je Bariner i dodao: „Sat otkucava". Iako željeni britanski datum izlaska iz Europske unije, 29.ožujak 2019. izgleda kao daleki datum u budućnosti, činjenica je, da bi sve proteklo kako treba, pregovori moraju biti okončani najkasnije do listopada sljedeće godine. A godina dana, usprkos ambicioznom tempu, tjedan dana pregovora svaki mjesec, nije mnogo.

Kao prve teme na pregovaračkom stolu naći će se prava građana nakon Brexita, kako građana Velike Britanije u Europskoj uniji tako i građana EU-a na Otoku. Dalje su na redu financijske obveze Velike Britanije naspram Bruxellesa a nakon toga pitanje odnosa prema granici između Sjeverne Irske i Irske. Tek nakon ovih spornih pitanja na red dolazi, za Britance najvažnije pitanje, pitanje sporazuma o slobodnoj trgovini.

Nejasna situacija u Londonu – May oslabljena

Pregovore otežava nestabilna politička klima u Velikoj Britaniji. Nakon izbora u lipnju premijerka Theresa May je oslabljena što nije baš najpovoljniji preduvjet za stabilne pregovore. Umjesto da iz izbora iziđe osnažena za pregovore, May je sad ovisna o jednoj maloj sjevernoirskoj stranci čiji interesi, kad je Brexit u pitanju, nisu uvijek identični s interesima Londona. U Bruxellesu mnogima „ne miriše" britansko odbijanje ispunjenja financijskih obveza naspram Bruxellesa. „Prvi test pregovora će biti da prihvate platiti račun", rekao je jedan neimenovani EU diplomat. Drugi kamen spoticanja je pitanje prava tri milijuna građana EU-a koji trenutno žive u Velikoj Britaniji. I Barnier i predstavnik Europskog parlamenta u pregovorima Guy Verhofstadt, su prijedloge britanske strane okarakterizirali kao nedostatne. Krajnji cilj Bruxellesa je da građani zadrže ista prava koja su i sad jamčena EU pravom. U Velikoj Britaniji se sve glasnije govori o "mekom Brexitu" na rata s prijelaznim rokom od nekoliko godina. 

Banke već sele

Ovaj aspekt je važan i britanskom gospodarstvu koje ovisi o stranim radnicima. I upravo su britanski poduzetnici ti koje muče najveće glavobolje kada je u pitanju Brexit. Britanska industrijska i trgovinska komora (BICC) strahuje da bi gospodarski rast mogao pretrpjeti velike štete ukoliko uskoro ne zavlada jasnoća glede brzine pregovora. Najvažniji britanski sektor, financije, već sad osjeća posljedice. Mnogi financijski instituti su već započeli sa selidbom u neke od 27 zemalja Europske unije. Glavni razlog je taj da će nakon Brexita sve te banke morati steći licencu za obavljanje poslova u EU-u. Selidbom se taj problem rješava. „Puno se priča a ništa ne događa", nezadovoljan je James Badrick, šef britanskog ogranka američke banke Citigroup upitan za zadovoljstvo političkim odnosom prema Brexitu. Rezultat tog nezadovoljstva je taj da se i ova banka krajem kolovoza seli na kopno.

Alastair Macdonald (Reuters)