Blagdansko raspoloženje vlada i u Europskoj središnjoj banci (ESB): impresivno božićno drvce, sjajno i blistavo, kao i svake godine stoji ispred Eurotowera u Frankfurtu na obali rijeke Majne. Kada je gospodarstvo u lošem stanju, a nebo je sivo i tmurno, raskošna božićna rasvjeta očito daje tračak nade.

No ove godine se nije postiglo puno više od tog tračka. Premda je ESB donekle uspio inflaciju držati pod kontrolom, cijene su uglavnom rasle za više od dva posto, odnosno više od onoga na koliko je ESB želio ograničiti poskupljenja. Od jeseni se trend ponovno kretao prema gore i očekuje se da će se tako nastaviti i u novoj godini.

"Bijesno čudovište inflacija" još nije poraženo, izjavila je svojedobno predsjednica ESB-a Christine Lagarde. ESB je postigao puno, ali "još nismo potpuno slomili kralješnicu" inflaciji, dodala je Lagarde i naglasila: "Ali, na dobrom smo putu."

Televizori i mikseri pojeftinili - ali, njih se ne kupuje svaki dan

No prognoze su prilično obeshrabrujuće: nakon kratkotrajnog pada stope inflacije u rujnu na 1,7 posto, cijene u eurozoni ponovno rastu – u studenome su dosegle rast od 2,4 posto. Za prosinac i siječanj očekuju se još više stope, i to posebno kod hrane.

Cijene usluga gotovo su konstantno previsoke i kreću se na oko četiri posto. Turistički operateri, osiguravajuće kuće i mnogi obrtnici daju sve od sebe kako bi održali rast cijena u ovom sektoru visokim, što im donosi dodatnu zaradu.

Takozvana temeljna inflacija, koja obično ne uzima u obzir cijene energije i hrane jer su podložne oscilacijama, i dalje se drži na 2,7 posto. Neki proizvodi poput televizora, perilica za rublje i miksera su pojeftinili, ali tko ih kupuje svaki dan? Sve u svemu, borba protiv inflacije i dalje nije zadovoljavajuća.

De-globalizacija potiče inflaciju

Analize pokazuju da pojedine mjere nemaju tako velik učinak kako bi se moglo očekivati. Na primjer, ovogodišnja prilično velika povećanja plaća diljem Europe donekle su potaknula potrošnju, ali ne u dovoljnoj mjeri. Pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini i sumorni gospodarski izgledi toliko su duboko ukorijenjeni u svijesti ljudi da oni radije štede umjesto da troše. I to je razlog za stagnaciju konjunkture.

To zabrinjava ESB jer ukazuje na to da drugi čimbenici očito imaju veći utjecaj na inflaciju od onih klasičnih. De-globalizacija se pokazuje kao snažan poticatelj inflacije, više nego što se ranije mislilo. Trend zaštite od nepoželjne konkurencije carinama i zatvaranjem granica je vrlo skup.

Problemi u lancima opskrbe također pridonose većim troškovima: brodski prijevoz oko Rta Dobre nade u Africi, umjesto kroz Sueski kanal, uzrokuje barem za trećinu duži put. To značajno povećava troškove i potiče inflaciju.

Tri umjesto deset posto inflacije?

Osim toga, ESB je podcijenio utjecaj drugih faktora na inflaciju. Nedavna studija Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) u Berlinu, čiji je šef Marcel Fratscher inače poznat kao prijateljski nastrojen prema ESB-u, daje loše ocjene monetarnoj politici Europske središnje banke. Studija zaključuje: ESB ne samo da nije spriječio snažan inflacijski val koji je u listopadu 2022. dosegnuo vrhunac od 10,6 posto, nego ga je čak i prouzročio.

Da je ESB brže i odlučnije podizao kamatne stope, inflacija bi, prema toj studiji, iznosila samo tri posto. ESB je navodno pogrešno procijenio utjecaj cijena energije na inflaciju. Umjesto što je tvrdio kako monetarna politika ionako nema utjecaja na ovaj sektor, ESB je bržim podizanjem kamatnih stopa mogao smanjiti potražnju za sirovinama i povećati vrijednost eura, smatra DIW. Taj njemački institut ocjenjuje da bi to pojeftinilo uvoz energije, što se gotovo isključivo plaća u dolarima, i smanjilo bi pritisak na inflaciju.

Mnogi ekonomisti sumnjaju da su daljnja snižavanja temeljnih kamatnih stopa doista učinkovita. Glavni ekonomist Commerzbanke Jörg Krämer već je prije posljednje sjednice ESB-a argumentirao: "ESB ne bi trebao prebrzo snižavati kamatne stope."

Kamatne stope ne bi trebalo mijenjati

No s obzirom na slabu konjunkturu, posljednjih se tjedana često špekuliralo da će Europska središnja banka ovoga četvrtka (12.12.) smanjiti kamatne stope za dodatnih pola postotnog boda - s ciljem poticanja posustalog gospodarstva u eurozoni. Sada se izglednijim čini smanjenje za 0,25 posto.

Ali taj korak nije bez kontroverzi s obzirom na tvrdoglavu inflaciju. Pogotovo jer je potpuno upitno hoće li snižavanje kamatnih stopa doista utjecati na gospodarski rast. Jer, poduzetnike će niže kamate jedva potaknuti na nova ulaganja. Naime, njih još više muče drugi problemi: loša infrastruktura, visoki porezi i nepotrebna birokracija.

Zato mnogi stručnjaci smatraju da je puno važnija odlučna borba protiv inflacije: to bi građanima eurozone ponovno ulilo povjerenje, što bi rezultiralo povećanjem potrošnje. A veća potražnja bi automatski oživjela gospodarstvo.

Zaključak: ESB zapravo ne bi trebao ništa poduzimati, nego jednostavno zadržati kamatne stope nepromijenjenima.

Tekst je preuzet s tagesschau.de.