Ministar unutarnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije (NRW) Herbert Reul je iznenadio njemačku javnost objavom da će policija ove savezne zemlje ubuduće u priopćenjima za medije objavljivati državljanstvo svih osumnjičenih. Uredba o medijima i odnosima s javnošću policije NRW-a je trenutno u procesu obrade. Prema novim izmjenama policija bi javno trebala objavljivati i državljanstvo njemačkih građana, kao i onih s dvije ili više putovnica. Naravno, ukoliko policija ima pouzdane podatke o tome. Do sada nije postojala obveza da policija javno imenuje državljanstvo osumnjičenih.

Reul je opravdao ovu odluku željom da spriječi ciljano širenje dezinformacija. Protiv dezinformacija i populističkih manipulacija treba se boriti otvorenošću i transparenošću, argumentira on.

Sada se u njemačkoj javnosti raspravlja o smislenosti te odluke, kao i o tome može li ona služiti kao uzor drugim saveznim zemljama.

Reakcije su podijeljene. Neke savezne zemlje podsjećaju na Njemački kodeks za tisak koji se mora poštovati. Tamo je jasno napisano da se pripadnost etničkim, vjerskim ili drugim manjinama u pravilu ne smije javno objavljivati, osim ako nema legitimnog javnog interesa. To je slučaj s posebno teškim zločinima, poput ubojstva ili terorizma.

U njemačkim saveznim pokrajinama Berlin, Bremen, Falačko Porajnje (Rhineland-Pfalz), Hessen ili Baden-Württemberg, policija će se nastaviti pridržavati upravo tih načela u svom radu s medijima i javnošću. Ni u Donjoj Saskoj ne vidi razloga za izmjenu Uredbe. Ministar unutarnjih poslova Boris Pistorius (SPD) izjavio je za Deutschlandfunk: "Ukoliko je to relevantno za utvrđivanje činjenica i za javnost, policija Donje Saske već sada objavljuje državljanstvo osumnjičenih."

Vlada Bavarske želi prvo sačekati da vidi kakvo će biti iskustvo NRW-a s novom Uredbom. Sindikat policije (GdP) također je suzdržano reagirao.

Novinari moraju sami odlučiti hoće li podatke objavljivati

Plan Sjeverne Rajne-Vestfalije, s druge strane, dobija potporu Njemačkog odbora za medije. Novinarska organizacija pozdravila je taj plan, ali se istaknula i nužnost novinarske neovisnosti: "Je li nacionalnost doista relevantna za izvještavanje, to pažljivo moraju razmotriti i odlučiti redakcije koje moraju poštovati etičke standarde", rekao je Volker Stennei iz Njemačkog odbora medije. "O tome ne može i ne smije odlučiti niti jedno upravno tijelo", dodaje on. Njemačko novinarsko društvo (DJV) također je naglasilo da novinari moraju donositi odluke samostalno i da se one moraju razlikovati od slučaja do slučaja.

Činjenica je da je želja javnosti da zna informacije o porijeklu ili nacionalnosti navodnih počinitelja veća, što je počinjeni zločin teži. Od eskalacije nasilja u novogodišnjoj noći u Kölnu 2015. godine zanimanje za te informacije naročito je poraslo. Tada je više od 600 žena bilo žrtva seksualnih napada. Policija je s dosta oklijevanja objavila porijeklo osumnjičenih iz Sjeverne Afrike - i zbog toga bila na meti kritika.

Mnogi su građani bili zapanjeni ili su reagirali s nerazumijevanjem. Od tada sigurnosni organi češće objavljuju informacije o mogućim počiniteljima. Jedan od razloga je i što se informacije šire brže preko društvenih mreža.

Podaci DNK analize - javni?

Ova nova događanja uklapaju se i u prijedlog zakona saveznog Ministarstva pravosuđa prema kojemu bi policija putem DNK tragova mogla otkrivati ​​boju kože, kose, očiju, kao i starost odbjeglog počinitelja. Prema dosadašnjoj zakonskoj uredbi DNK testom moguće je bilo samo otkrivanje spola. Pored toga, istražitelji sada mogu napraviti i takozvanu usporednu DNK analizu. To znači da ukoliko policajci na mjestu zločina otkriju DNK trag poput kose, peruti ili kapi krvi, mogu ga usporediti u policijskoj bazi podataka s podacima već zabilježenih počinitelja.

Prema novom nacrtu zakona analiza "bio-geografskog porijekla" osumnjičenog prijestupnika trebala bi i dalje biti zabranjena. DNK testom je doista moguće utvrditi "geografsko porijeklo" nepoznate osobe, ali metoda je kontroverzna i često netočna.

Vođa Sindikat policije Malchow pretpostavlja da policija s takvim podacima postupa odgovorno. "Ako policija, na primjer, ima saznanja o karakteristikama mogućeg počinitelja koje nisu često zastupljene na sjeveru Njemačke i ne objavi ih, policija se nalazi pod istim pritiskom. Ali to ne znači da o tome mora javno govoriti", rekao je Malchow za DW.

Porijeklo je nevažan faktor u kriminalistici

Policijski sociolog Rafael Behr sa Sveučilišta primijenjenih znanosti u Hamburgu smatra da su informacije o porijeklu i državljanstvu osumnjičenih osoba ipak precijenjene. Upozorava na stigmatizaciju i stereotipe i navodi da su nacionalnost ili etničko porijeklo nerelevantni čimbenici općeg kriminala. "To uopće ne objašnjava puno", rekao je Behr u intervjuu za DW.

"Većina zločina počinjenih od strane takozvanih migranata obično je počinjena šest mjeseci nakon što dođu u zemlju", rekao je Behr. Uglavnom se može pretpostaviti, objašnjava, da prekršitelji koji imaju migrantsko porijeklo a već dugo žive u Njemačkoj već poznaju njemačke standarde i zaključuje: "A onda je migrantska pozadina, odnosno etnička pozadina obično samo mali djelić mozaika u ukupnoj strukturi".

Ali državne vlade i stranke velike koalicije, demohrišćani i SPD, smatraju da su prisiljene pokazati mišiće kako bi dokazale da je pravna država sposobna braniti se. Jer 1. rujna se održavaju izbori u Brandenburgu i Saskoj, a 27. listopada bira Tiringija. U sve te tri savezne zemlje stranka Alternativa za Njemačku (AfD) bilježi porast popularnosti. Desni populisti bilježe bodove kod svojih birača posebno zbog stalnog upozoravanja na opasnost od "kriminalnih migranata".