Torinski student afričkog porijekla Yvan Sagnet je prije nekoliko godina htio na poljima u južnoj talijanskoj pokrajini Apuliji preko ljeta zaraditi nešto novca kako bi financirao svoj studij u skupom Torinu. „Otišao sam u Apuliju na preporuku nekih svojih prijatelja. No oni mi nisu rekli kakvo ekstremno izrabljivanje se krije iza rada ovdje." Nakon što je tamo stigao naišao je na „nadrealne" skupine slumova gdje su radnici živjeli u kolibama sklepanim od otpadnog drveta i metala.

„Caporali"-sustav

Nije prošlo dugo i Sagnet je zajedno s ostalim radnicima u mjestu Nardo pokrenuo štrajk nakon što su poslodavci tražili da berači rajčica podignu svoj učinak. Za isti iznos od 3,50 eura za 300 kilograma rajčice. To nije bio prvi ustanak radnika na poljima u južnoj Italiji. Prije toga su se u Kalabriji radnici pobunili tražeći veće plaće. Rezultat: stotine afričkih migranata je bilo prisilno iseljeno iz gradića Rosarna, središta pobune.

No Sagnetu i njegovim suborcima je uspjelo baciti svjetlo na tzv. caporali-sustav u kojem članovi lokalnih kriminalnih skupina za vlasnike poljoprivrednih farmi organiziraju radnike od kojih uzimaju dio zarade. Otkriće ovog sustava dovelo je do brojnih uhićenja i prvih presuda u 2017. kada je 12 osoba osuđeno na zatvorske kazne zbog porobljavanja radnika iz Afrike.

2011. je donesen i zakon koji brani „nezakonito posredovanje i iskorištavanje za potrebe tržišta rada". Zakon predviđa zatvorske kazne i do osam godina što je prilična promjena u usporedbi s dotadašnjim kaznama od 50 eura. No drastičnije kazne nisu utjecale na stanje u praksi. Prema podacima sindikata FLAI-CGIL, 400.000 radnika je još uvijek izloženo opasnostima koje vrebaju od mreže talijanskih i međunarodnih kriminalnih organizacija.

Potrebna promjena sustava

Sagnet je uvidio da ni pritisci na caporali-sustav neće uroditi plodom toliko dugo dok proizvodni lanci izbacuju proizvode koji iziskuju ekstremno jeftinu radnu snagu. Zato je njegova organizacija NoCap lansirala projekt koji bi na tržište izbacio proizvode koji nisu nastali kao plod iskorištavanja radnika. Tako se na tržištu pojavio prvi pire od rajčica s „etičkom" oznakom. „Mi moramo doći do izvora problema, tržišta, potrošača i dobavljača. Caporali-praksa je samo efekt bolesnog sustava u poljoprivredi", kaže Sagnet. On vjeruje da je situacija za početak takvog velikog projekta „sazrela". NoCap ima velike ambicije proširiti se na međunarodnom planu. „Mi trenutno radimo na koordinaciji međunarodne anti-caporali mreže koja bi bila usredotočena na to da svojim etičkim oznakama nagradi one proizvode koji su nastali bez izrabljivanja radnika", kaže Sagnet. Od ovoga bi svi imali koristi, kaže: potrošači bi mogli prepoznati proizvode iz etičkih izvora, prodajni lanci bi se mogli profilirati kod mušterija, a radnici bi na kraju dobili plaću koju zaslužuju.

„Nova rijeka robova"

Sagnet se nada da će do početka ovogodišnje berbe rajčica biti spreman na realizaciju svog plana. Trenutno pregovara s jednim lancem supermarketa koji je voljan uložiti u „politički korektne rajčice". Nada se i podršci vlade.

No ona je upravo odobrila zakone koji će još više migranata u Italiji otjerati u ilegalnost čime će postati još lakše žrtve izrabljivača. Vicepremijer i ministar unutarnjih poslova iz desno-populističke Lege, Matteo Salvini ukinuo je „humanitarni status" koji je davao kakva-takva prava onim izbjeglicama koje nisu ispunile uvjete za stjecanje političkog azila. A takvih je najviše.

Prema Talijanskom institutu za međunarodne političke studije (ISPI) novo pravilo bi moglo prouzročiti novih 70.000 migranata „bez papira". Oni ne bi imali ni dozvolu rada. Očekuje se da će oni kad-tad završiti kao ilegalni radnici na poljima. „To je nova masa robova za talijanske i strane gazde", kaže Sagnet.

„Toliko dugo dok supermarketi obaraju cijene i postavljaju pravila na tržištu sustav nezakonitih postupaka će se nastaviti. Poljoprivreda je piramidalni sustav i mi smo odlučili problem riješiti počevši na vrhu", zaključio je aktivist.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android