Bosna i Hercegovina za mlade, a u tu kategoriju spadaju oni od 15 do 30 godina, izdvaja zanemarivih 0,05 posto ukupnih proračunskih sredstava, ili 2,2 KM po osobi. Većina općina nema strategiju za mlade, a ukoliko ih i ima, takve strategije ne sprovode u djelo. Zbog nebrige za njih i lošeg stanja u zemlji, više od 60 posto mladih, želi napustiti BiH. Uamer Logo iz nevladine organizacije KULT, za Deutsche Welle kaže kako se mladi žale da su zbog lošeg obrazovanja nekonkurentni na tržištu rada, kako ih političari često sprečavaju u realizaciji njihovih zamisli što kod njih stvara apatiju. “Političari koji su već na vlasti, ne dozvoljavaju mladima da realiziraju neke ideje. Stariji političari, vrlo često, na ružan način sprečavaju inicijative mladih", kaže Logo.

Zanemariv postotak mladih političara

Prema istraživanjima KULT-a, provedenim u Sarajevu, samo osam posto mladih učlanjeno je u neku od stranaka, a u vodstvima stranaka zanemarivo je mali broj mlađih političara. Samir Kaplan i Slaven Raguž, rijetki su mladi, a obrazovani ljudi koji su se odlučili politički angažirati kako bi stvari promijenili nabolje. Obojica su magistri znanosti. Raguž je predsjednik mostarskog odbora HDZ 1990, a Kaplan glasnogovornik Stranke demokratske akcije. Kaplan kaže kako je uvijek pratio politiku i imao svoje stavove. Bilo mu je logično da se politički angažira, umjesto da sa prijateljima prati zbivanja i komentira što se događa u politici bez mogućnosti da na to utječe. Kaže, kako je ponosan na sebe, jer je imao hrabrosti preuzeti odgovornost. “No, često nije dovoljno samo željeti politički se angažirati, već se za to treba izboriti”, smatra Slaven Raguž. On se slaže da su mladi letargični. „To je plod indoktrinacije starijih političara koji osim politike ne poznaju drugi modus vivendi i zbog toga svim sredstvima grabe za svoju poziciju. Kad mladi ljudi vide da njihove ideje ne prolaze i da ne mogu isplivati na površinu, pokušavaju se ostvariti u nekim drugim područjima“, kaže Raguž.

Ustrajati u političkom aktivizmu

On mladima savjetuje da ne odustaju, da ustraju u političkom aktivizmu i tako otvaraju put svojim vršnjacima, da se bore za svoje stavove, jer, kako kaže, politika je prostor koji nikad ne ostaje prazan, i u koji će, ako u njega ne uđu stručni i sposobni, ući nesposobni. Na spomen politike, većina mladih u BiH, međutim, odmahuje rukom. No, ima i onih koji su se odlučili školovati kako bi postali profesionalni političari. Među takvima je i Ante Kolak iz Gruda koji studira politologiju na mostarskom Filozofskom fakultetu.

„BiH nedostaje političara koji imaju viziju kako zemlju izvući iz krize. Ima puno mladih koji imaju potencijala i mislim da bi se ovi stariji trebali skloniti jer zemlju vode u totalnu propast", smatra Ante. Slično razmišlja i njegova kolegica s fakulteta Natalija Primorac iz Ljubuškog, koja se po završetku studija također namjerava otisnuti u političke vode: „Stariji ljudi su konzervativni i žele zadržati ovakvo stanje u državi, dok mi mladi želimo to promijeniti.“

Autor: Milan Šutalo

Odg. urednica: Željka Telišman