Po predodžbama nekih utjecajnih europskih političara stalni fond za stabilizaciju eura ESM, koji bi najesen trebao stupiti na snagu, mogao bi od Europske središnje banke posuđivati novac u neograničenim količinama. Tim novcem bi ESM onda trebao kupovati državne obveznice zemalja koje su dospjele u krizu. I to "u velikom stilu". Tom umjetno stvorenom potražnjom za obveznicama uzdrmanih zemalja bile bi smanjene kamate po kojima se te zemlje zadužuju. Zagovornici toga modela su, kako pišu njemačke novine Süddeutsche Zeitung, utjecajne članice Europske unije i euro-zone Francuska i Italija, ali i neki od vodećih članova Vijeća Europske središnje banke. Tu ideju podržava i predsjednik ESB-a, Talijan Mario Draghi.

Ali, to nije sve. ESM bi kupljene državne obveznice trebao moći ponuditi Europskoj središnjoj banci kao jamstva i od nje dobiti svjež novac. Njega bi onda mogao upotrijebiti za spašavanje prezaduženih i uzdrmanih država. Time bi količina novca kojim raspolaže ESM postala praktično neograničena. Dosad je bilo predviđeno da Fond raspolaže novcem od 700 milijarda eura, što, prema procjenama stručnjaka, ne bi bilo dovoljno ako ESM bude morao spašavati neke od većih članica euro-zone.

Zadiranje u neovisnost ESB-a

Prema navodima jednog diplomata iz EU-a ta ideja postoji već odavno, ali o njoj se "nikad nije konkretno razgovaralo". Ono što je novo, prema riječima toga diplomata, koje prenosi Süddeutsche Zeitung, jest da su stručnjaci i političari sad odlučili preispitati "treba li i pod kojim uvjetima Fond dobiti izravan pristup Europskoj središnjoj banci".

Time bi ESM praktično postao banka. Njemačka se tomu odlučno protivi kao i izdavanju zajedničkih euro-obveznica. Jer, u tom slučaju bi bila narušena neovisnost Europske središnje banke kojoj je prema ugovorima EU-a zabranjeno financiranje država. A zaobilaznim putem bi i dugovi neodgovornih vlada bili prebačeni na sve porezne obveznike zemalja članica euro-zone, čemu se osobito protive dvije manje stranke u njemačkoj vladajućoj koaliciji, Liberali (FDP) i bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU).

Merkel između dvije vatre

Njemačka savezna kancelarka Angela Merkel se tako nalazi između dvije vatre. S jedne strane raste pritisak na nju iz nekih članica euro-zone, uključujući i njezinog predsjednika Jeana-Claudea Junckera, da odustane od strogog protivljenja ideji da Europska središnja banka u velikom stilu kupuje obveznice uzdrmanih država. S druge strane je svjesna da bi se, ukoliko popusti tom pritisku, mogla raspasti vladajuća koalicija u Njemačkoj.

O stabilizaciji euro-zone su razgovarali i savezni ministar financija Wolfgang Schäuble i njegov američki kolega Timothy Geithner. U zajedničkom priopćenju najavljuju da će Njemačka i SAD skupa s partnerima poduzeti daljnje napore za stabilizaciju nacionalnih gospodarstava u svijetu i u Europi.