Iako je Huda jama samo jedna od više stotina poslijeratnih masovnih grobnica razasutih na teritoriju Slovenije, ta je grobnica po mnogočemu jedinstvena. Ponajprije po nepojmljivoj okrutnosti kojom su u napuštenom rudarskom oknu zazidane i tako osuđene na smrt žrtve Hude jame, njih točno 1.416. Po ostacima odjeće pretpostavlja se da je riječ o pripadnicima oružanih snaga NDH, a među žrtvama ima i slovenskih domobrana. Egzekutori su žrtve vezane i žive nagurali u napušteno rudarsko okno, a onda s 11 pregrada zazidali izlaze, ostavivši ih da u neopisivim mukama skončaju duboko pod zemljom.

Masovna grobnica u Hudoj jami otkrivena je početkom ožujka 2009. godine, kada su u prvom rudarskom oknu pronađeni posmrtni ostaci 778 ubijenih. Iako se u početku pretpostavljalo da je dublje u rudniku zakopano još više od dvije tisuće žrtava, kasnije se pokazalo da je ukupan broj žrtava manji.

Mitja Ferenc, povjesničar na ljubljanskom Filozofskom fakultetu i član slovenske državne Komisije za prikrivena grobišta, koji je od početka radio na istraživanju Hude jame, kazao je za DW kako je od otvaranja prve barijere do otkrića posmrtnih ostataka prošlo čak sedam mjeseci. "Prvu barijeru otvorili smo 24. srpnja 2008. godine, očekujući da će iza nje biti žrtve. Međutim, osam mjeseci je trebalo kopati da bismo došli do njih. Tek 24. veljače 2009. došli smo do prve žrtve, a 3. ožujka, nakon što smo probili 11. barijeru i izvukli 400 kubičnih metara građevinskog materijala, stigli smo do velike skupine mumificiranih žrtava", prisjeća se Ferenc i dodaje kako su u horizontalnom rovu pronašli 427 žrtava, a onda u vertikalnom rovu njih još 351.

Unatoč istrazi, počinitelji nisu kažnjeni

Otkriće Hude jame, koja se nalazi u šumi nekoliko kilometara od Laškog kod Celja, izazvalo je šok u Sloveniji i Hrvatskoj. Brojne političke delegacije posjećivale su Hudu jamu nakon otkrića masovne grobnice. Huda jama postala je povod žestokih političkih optužbi. Smatra se da je upravo jedna neoprezna izjava o Hudoj jami tadašnjeg slovenskog predsjednika Danila Türka stajala drugog predsjedničkog mandata. Borut Pahor, koji ga je naslijedio, ukop žrtava Hude jame i podizanje spomenika svim žrtvama rata i poraća u središtu Ljubljane postavio je na vrh svoje predsjedničke agende.

Tadašnja hrvatska premijerka Jadranka Kosor posjetila je Hudu jamu s tadašnjim ministrom unutarnjih poslova Tomislavom Karamarkom odmah nakon otkrića, zaključivši kako se radilo o "nezamislivom zločinu" i "egzekucijama bez suđenja". "Prava istina mora se doznati, kao i imena nalogodavaca i izvršitelja ovog strašnog zločina", kazala je tada Kosor, dok je Karamarko, šokiran prizorom u Hudoj jami, rekao da samo "bolesni um to može učiniti".

Unatoč pokrenutoj istrazi, počinitelji zločina nisu kažnjeni. Ferenc ističe kako je policija pronašla nekoliko desetaka ljudi koji su imali veze s Hudom jamom, a pronašla je i ljude koji su dovodili ljude u Hudu jamu. No oni su rekli policiji da su bili samo stražari i da nisu odgovorni za zločin. Kaznenog postupka protiv njih nije bilo.

Iako je među onima koji su skončali u Hudoj jami vjerojatno bilo i onih kojima je trebalo suditi, nedvojbeno je utvrđeno da se radilo o zarobljenicima koji su likvidirani bez suđenja. Iako se špekuliralo da je među njima bilo puno žena, pa čak i djece, naposljetku se ispostavilo da žena nije bilo više od 12 i da nije bilo mlađih od 17 godina.

Kosti u gajbama za povrće

Upravo je politika odgovorna za bezbrojne zaplete vezane za iskop i ponovni ukop žrtava iz Hude jame. Unatoč početnog šoka, cijeli je slučaj polako padao u zaborav, pogotovo u Hrvatskoj. Nakon otkrića Hude jame tadašnja vlast u Sloveniji nije omogućila istražiteljima da posao obave do kraja. Ferenc se s gorčinom prisjeća kako su se političari izmjenjivali pred rudarskim oknom kako bi se poklonili žrtvama, a istodobno su povukli sredstva za nastavak istraživanja. Nije se zaustavilo samo financiranje istraživanja Hude jame, nego su obustavljena i istraživanja na drugim lokacijama, a Komisija za prikrivena grobišta uopće nije mogla raditi svoj posao. "Posljedice otkrića Hude jame bile su teške, jer je nakon njega sve stalo. Nema istraživanja i kopanja bez novca", podvlači Ferenc.

Kosti žrtava otkrivenih 2009. godinama su ostale na istom mjestu gdje su i pronađene, na početku rudarskog okna. Svaki kostur stavljen je u plastičnu gajbu, koje su, jedna uz drugu, složene na metalnim policama s jedne i druge strane rudarskog okna. Upravo se Ferenc prije nekoliko godina snažno angažirao da se žrtve iz Hude jame zbrinu na primjeren, pijetetan način, uporno odbijajući ideju da se ostaci žrtava čuvaju unutar rudnika u gajbama za povrće. "Smatrao sam da je to civilizacijsko pitanje", objašnjava.

Preokret je nastupio 2015. godine. Komisija za prikrivena grobišta ponovno je, nakon donošenja novog zakona, dobila sredstva za rad. Ponovno su počeli radovi na brojnim lokacijama, a nastavljeni na iskopu žrtava iz Hude jame. Tako je 2016., čak sedam godina od otkrića prvih žrtava, u Hudoj jami pronađeno još više od 600 žrtava, čime se ukupan broj žrtava popeo na 1.416.

Hrvatska se ne želi izjasniti

Potom je uslijedila velika rasprava o mjestu ukopa žrtava. Naposljetku je odabrano groblje Dobrava kod Maribora, koje ima takvu tradiciju i prikladna spomen-obilježja. S tim rješenjem nisu bili zadovoljni Katolička crkva i oporbeni lider Janez Janša, unatoč uvjeravanjima da je Maribor bio jedino moguće rješenje. Grobnicu nije bilo moguće napraviti na samom mjestu stradanja ni u obližnjem nekadašnjem logoru Teharje, odakle su žrtve dovođene u Hudu jamu.

Ispraćaju u listopadu 2016. prisustvovali su i najviši hrvatski dužnosnici na čelu s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović i premijerom Andrejom Plenkovićem, premda je hrvatska strana, unatoč činjenici da je većina žrtava iz Hrvatske, ignorirala sve slovenske pozive da se izjasni što želi sa žrtvama. "Više smo očekivali od hrvatske strane koja se uopće nije izjasnila želi li 'svoje' žrtve pokopati na jednom mjestu u Sloveniji ili ih možda želi premjestiti u Hrvatsku. Očekivali smo odluku i suradnju, no to je izostalo, iako je na desetke tisuća vojnika i civila iz Hrvatske pokopano u masovnim grobnicama širom Slovenije", naglašava Ferenc.

Prijenos žrtava iz Hude jame i njihov ukop trajao je mjesecima i okončan je tek koncem listopada prošle godine, kada je na groblju Dobrava pokopana i posljednja žrtva iz Hude jame. Iako su uzorci žrtava pohranjeni u skladu s pravilima forenzičke struke za eventualnu naknadnu DNA analizu, malo je vjerojatno da će za nju biti novca. Tako nikad nećemo doznati identitet žrtava Hude jame, baš kao ni identitet počinitelja ovog zločina.  

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android