Na obljetnicu katastrofe u Poljskoj se, kao i svake godine, održavaju domoljubne manifestacije i mise. Ovaj dan je, međutim, posebno važan za šefa vladajuće stranke PiS Jaroslawa Kaczynskog. U parlamentu je otkrivena spomen-ploča u čast njegovog brata blizanca Lecha Kaczynskog.

Bivši predsjednik kao nacionalni heroj

U čitavoj Poljskoj su otkrivene već stotine takvih spomen-ploča i spomenika. No, u Sejmu je spomen-ploča postavljena na samom ulazu, direktno pored one kojom se ukazuje čast papi Ivanu Pavlu II., koji u katoličkoj Poljskoj također slovi kao heroj nacije.

Već osam godina pokušava Jaroslaw Kaczynski predstaviti svog poginulog brata-blizanca kao nacionalnog heroja. "On je ponovno izgradio poljsku nacionalnu svijest i dostojanstvo Poljaka", rečenica je koju često ponavlja povodom komemoracija koje se ne održavaju samo jednom u godini, već i svakog mjeseca. Tugovanju za žrtvama, prije svega za bratom-blizancem Jaroslawa Kaczynskog, kao da nema kraja.

Teorija o ruskom atentatu

Kobna dvostruka simbolika katastrofe je za to posebno prikladna. 10. travnja 2010. je poljski predsjednik s delegacijom visokog ranga letio za Katyn, selo kod Smolenska na zapadu Rusije. Sedam desetljeća ranije je tamo ruska tajna služba ubila 22.000 poljskih časnika – taj događaj je poznat kao „masakr u Katynu". Sedamdeset godina kasnije, samo nekoliko kilometara dalje, na starom vojnom aerodromu u Smolensku, poginula je čitava poljska delegacija. To je scenarij koji nekim Poljacima i danas izgleda nevjerojatno.

Prema anketama, između 26 i 28 posto Poljaka ne vjeruje da je to bila slučajnost. Oni misle da je to bio ruski atentat. PiS-ova Vlada odbacuje službene poljske i ruske izvještaje u kojima se govori o greškama pilota, zbunjujućim instrukcijama kontrolora leta i lošem stanju ruskih aerodroma.

"Smolenska religija"

Katastrofa u Poljskoj je i dalje emocionalni eksploziv koji Jaroslaw Kaczynski koristi u svojoj politici. Zbigniew Mikolejko s Poljske akademije znanosti ga zove "izabranim" koji je na svojoj osobnoj traumi izgradio čitavu "smolensku religiju". U to spadaju i mučeništvo mrtvih i kršćanska simbolika kao što su križevi i molitve kojih uvijek ima na komemoracijama i misama zadušnicama. Ali i poganski elementi kao što je bakljada.

"To je mješavina koja se obraća svim društvenim grupama, od pobožnih starijih dama preko nogometnih navijača pa do ljudi s nacionalističkim stavovima", kaže Mikolejko.

Tragedija kao politički instrument

Stapanje rituala sličnih vjerskima s politikom je za mnoge instrumentalizacija nacionalne tragedije. "Sjećam se jedinstva koje je vladalo u Poljskoj nakon tragedije. No, Jaroslaw Kaczynski je vrlo brzo otkrio da time može provoditi efikasnu politiku i iskoristiti smrt svog brata u političke svrhe", kaže sociolog Jakub Bierzynski u razgovoru za DW. Prema njegovom mišljenju, Kaczynski ni sam ne vjeruje u teoriju o atentatu, pošto je "političar koji racionalno razmišlja".

Bierzynski kaže da Kaczynski ciljano širi "teorije zavjere": "Mnogi ljudi ne želi prihvatiti da je 96 ljudi poginulo baš na jednom ovako povijesno značajnom mjestu zbog greške pilota. Čini im se da to nema smisla". Prema njegovom mišljenju, Kaczynski svojom teorijom o atentatu zadovoljava "ljudsku potrebu da se traga za dubljim smislom stvari".

Posljedice katastrofe

Predsjedniku PiS-a je sve teže zastupati svoju teoriju. Dokaza za eksploziju koja je navodno predsjednički zrakoplov raznijela u zraku – još nema. Osam godina je Kaczynski svakog mjeseca govorio o rasvjetljavanju katastrofe. "Mi ćemo pobijediti", glasila je njegova parola, a pod "pobjedom" se podrazumijevao definitivni dokaz da se radilo o atentatu. No, odnedavno, on ne isključuje ni mogućnost da "istina neće biti definitivno rasvijetljena".

Sada namjerava ukinuti mjesečne komemorativne svečanosti. "Pobjeda" se čini sve manje izglednom. No, nacionalna katastrofa i osobna trauma najvažnijeg poljskog političara su ipak ostavili traga - u obliku napetih odnosa s Rusijom i podjele društva.