Kada je bivši predsjednik Poljske Aleksander Kwasniewski proslavio svoj 70. rođendan, putem videa mu je čestitke uputio i Leonid Kučma, tadašnji predsjednik Ukrajine - koji je, poput Kwasniewskog, bio na vlasti do 2005. godine. Kwasniewskijev politički saveznik sada je pozvao na razumijevanje za ukrajinsko gledište.

"Čak i najbliži prijatelji imaju svoje vlastite realnosti", rekao je Kučma. "Možda govorimo iste stvari, ali s različitom intonacijom i riječima. U Ukrajini čak i vrijeme drugačije prolazi. Mi plaćamo drugačiju cijenu. Dok na Zapadu gube vrijeme da pomognu Ukrajini, mi gubimo živote." Danas je, dodaje Kučma, jedinstvo Poljske i Ukrajine ugroženo "ambicijama pojedinih aktera s obje strane granice". To se ne smije dopustiti.

Međusobne optužbe

Frustracija raste i u Kijevu i u Varšavi. Poljska zabrana uvoza ukrajinskog žita, te zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, da Poljska više pomogne i presreće ruske rakete čak i iznad ukrajinskog teritorija, izazivaju napetosti.

Varšava  traži samo izgovor da ne isporuči dodatne borbene avione, rekao je Zelenski u listopadu. Na to je stigao jasan odgovor iz Poljske. "Zelenski takvim izjavama želi uvući Poljsku u rat protiv Rusije", izjavio je zamjenik poljskog premijera Krzysztof Gawkowski. "Naša je dužnost boriti se za to da Ukrajina opstane i pobijedi u ratu, ali svakako ne da Poljsku uvlačimo u rat protiv Rusije."

Ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski dodao je da Zelenski mora shvatiti kako i Poljska mora odvraćati Rusiju. Ali i da bi svoje zahtjeve trebao bolje usmjeriti prema državama, koje nisu na prvoj liniji fronta.

Želja za istorijskim obračunom

Prošla su vremena kada je Zelenski u Varšavi govorio o poljskim i ukrajinskim srcima, koja zajednički kucaju, te izjavljivao da između Poljske i Ukrajine neće biti političkih, ekonomskih, a posebno ne političkih granica.

Upravo po ovom posljednjem pitanju Varšava očekuje više razumijevanja - posebno kada je riječ o povijesnom suočavanju s masakrima u Voliniji, gdje su ukrajinski nacionalisti pobili desetke tisuća poljskih civila. Ti nacionalisti se u Ukrajini i dalje slave, dok Kijev odbija ekshumaciju tijela ubijenih Poljaka, što nailazi na nerazumijevanje poljskog ministra vanjskih poslova Sikorskog: "Ukrajina je pristala na sahranu 100.000 vojnika Wehrmachta. Naši ubijeni i stradali ne bi trebali biti lošije tretirani."

Promjena raspoloženja u društvu

Promjena raspoloženja osjeća se i među stanovništvom. Samo nešto više od polovine Poljaka želi i dalje primati izbjeglice iz Ukrajine. Skoro dvije trećine želi pomagati samo onima, koji dolaze direktno iz ruskih okupiranih područja.

Ono, što još uvijek povezuje obje zemlje, jeste strah od Rusije. Tako je poljski premijer Donald Tusk nakon sastanka s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom izjavio: "Ništa o Ukrajini bez Ukrajine. Države članice EU moraju osigurati da se odluke o - daj Bože - završetku ili zamrzavanju sukoba donose u potpunom dogovoru s državama istočnog krila, posebno s Ukrajinom."

Samostalni potezi, poput poziva njemačkog kancelara Olafa Scholza predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, tu ne pomažu - u tome se Kijev i Varšava slažu. No, napetosti su očigledne, a one će posebno obradovati jednog čovjeka: šefa Kremlja Vladimira Putina.