Ostavka poljske predsjednice vlade Beate Szydlo je došla tek na kraju možda politički najnapetijeg dana od kako je desnopopulistička stranka „Pravo i pravednost" (PiS) preuzela vlast prije dobre dvije godine. Doduše, Szydlo je dobro prošla nakon zahtjeva za izglasavanje nepovjerenja koje je pokrenula oporbena „Građanska platforma" (PO), ali na kraju više nije izdržala pritisak. Taj pritisak se gomilao tjednima, još od kako je Szydlo koncem listopada najavila velike promjene u vladi.

Novi premijer protiv izolacije Poljske

Nakon dugih nagađanja, u četvrtak uvečer je došla odluka: Szydlo će naslijediti poljski moćni ministar gospodarstva i potpredsjednik vlade Mateusz Morawiecki (oboje na naslovnoj fotografiji). Ta promjena je za Poljake bila senzacija: tom bivšem bankaru se doduše priznavalo umijeće vođenja i njegovo ministarstvo se sve više širilo i davalo mu se nove ovlasti. Ali taj, čak i međunarodno ne posve nepoznati Morawiecki je poznat kao čovjek koji misli svojom glavom. A to nije osobina koju cijeni najmoćniji čovjek PiS-a Jaroslaw Kaczynski pa bi novom predsjedniku vlade ta osobina čak mogla biti opasna.

Kod Szydlo to nipošto nije bio slučaj: često se činilo da je i intelektualno preopterećena dužnošću koju obavlja i to se osobito jasno pokazivalo na sastancima na vrhu Europske unije. Ali zato je uživala ugled kako je potpuno vjerna šefu stranke, Kaczynskom. On je možda sada mislio kako će Morawiecki uspjeti okončati sve veću međunarodnu izolaciju Poljske. Novi premijer je već i prije glasio kao „lijepo lice PiS-a", što se jedva moglo reći za Szydlo koju je jedva tko vidio sa smiješkom, ali s utoliko ogorčenijim djelima.

Doduše, Szydlo je kod birača ipak bila omiljena, dok po jednom ispitivanju čak svaki peti građanin Poljske još nije nikad niti čuo za Morawieckog. To se sad treba promijeniti: već u utorak će ovaj privrednik preuzeti vladu, ali njegova vlada će biti formirana tek u novoj godini.

A Szydlo? „Želimo da i dalje ima važnu ulogu u vladi", izjavila je glasnogovornica PiS-a Beata Mazurek i time se pobrinula da se nastave nagađanja oko članova nove vlade. „Pouzdani izvori" tvrde kako će ona ostati potpredsjednica, ali se ne zna koje ministarstvo će preuzeti. Najčešće se spominje socijalna skrb.

Bitka se još vodi

Promjena na čelu vlade je utoliko veće iznenađenje jer se dogodila usred posljednje bitke o spornoj reformi pravosuđa. Upravo ovog petka (8.12.), nakon tromjesečnog počeka, poljski parlament odlučuje o konačnom prijedlogu zakona. Riječ je o reformi Vrhovnog suda kao i Pokrajinskih sudskih vijeća. Oko tih zakona su se lomila koplja jer predviđa veći utjecaj vladajuće stranke i nadležnog ministarstva pravosuđa na pravorijek koji će se izricati na svim razinama. Ne samo oporba, nego i Europska komisija je u tome vidjela da se uvelike potkopava temeljno načelo neovisnosti sudova.

Nakon dosad najvećih prosvjeda u demokratskoj Poljskoj, na te zakone je predsjednik Andrzej Duda uložio veto. Načelno, Duda je također član stranke PiS, ali sukob u toj stranci je postao toliki da se već nagađalo kako će Duda osnovati vlastitu političku stranku, makar predsjednik o tome nije davao jasan stav.

Umjesto toga je još ljetos obećao kako će Sejmu uručiti vlastiti prijedlog reforme pravosuđa i doista je početkom rujna poslao dva prerađena prijedloga zakona. U osnovi, Duda u tim prijedlozima predviđa veći utjecaj oporbe u izboru sudaca i blažu metodu uklanjanja postojećih sudaca Vrhovnog suda. Izvorno, PiS je želio otpustiti sve suce najvišeg suda zemlje kako bi sam izabrao nove. Po prijedlogu predsjednika, 40% sudaca bi moralo otići i to po politički neutralnom ključu: trebali bi otići svi suci koji su navršili dob za mirovinu od 65 godina. Ali i tako bi morala otići borbena predsjednica Vrhovnog suda Malgorzata Gersdorf, makar njezin mandat istječe tek 2019.

Odluka o razvodnjenom prijedlogu

U proteklim tjednima je u čitanjima pred parlamentom vladajući PiS prilično rasturio Dudin prijedlog zakona. Izvornom tekstu je dodano više od trideset promjena i aneksa tako da kritičari tvrde kako je od originala još malo što ostalo. Istovremeno je došlo i do pregovora između ureda predsjednika i čelništva stranke, također i do direktnih razgovora Dude s Kaczynskim. Čuje se da su se postigli nepoznati kompromisi koji bi spriječili da Duda opet uloži veto. Jer on je prijetio da opet neće potpisati zakon ako njegove namjere u tom zakonu budu potkopane izmjenama.

Govori se kako se kompromis između predsjednika države i predsjednika stranke odnosi i na sastav buduće vlade. Nije nikakva tajna da bi predsjednik države najradije odmah najurio spornog ministra obrane Antonija Maciereiczkog jer uvijek iznova dolazi do žestokih okršaja između samouvjerenog ministra i intimnog prijatelja Kaczynskog s predsjednikom, dakle i po Ustavu vrhovnim zapovjednikom poljskih oružanih snaga u doba mira. Ne može se reći niti da je ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro baš prijatelj predsjednika Dude. Doduše, oni su zajedno studirali pravo u Krakowu, ali se već odavno smatraju suparnicima.

Tko će doći na čelo kojeg ministarstva, to znaju samo stranački predsjednik Kaczynski i novi premijer Morawiecki – i može se tek pretpostaviti da su oko toga složni. Ali utoliko više pršte spekulacije i nagađanja na svim stranama.