Oko 10.000 poljoprivrednika je u utorak (27.2.) u Varšavi prosvjedovalo protiv europske agrarne politike i uvoza jeftinih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine. To je bio vrhunac višetjednih prosvjeda tijekom kojih su širom zemlje uvijek iznova bile blokirane prometnice i prijelazi na poljsko-ukrajinskoj granici. Neko vrijeme su bili blokirani i autocesta koja vodi prema Njemačkoj te granica sa Slovačkom.

Europski zeleni plan - "ljevičarska izmišljotina"?

"Imamo tri zahtjeva: Europski zeleni plan mora biti ukinut, granica za žito iz Ukrajine zatvorena i nitko se ne treba miješati u naš način držanja životinja", naveo je kao glavne ciljeve Szczepan Wojcik, jedan od organizatora prosvjeda.

Europski zeleni plan (Green Deal) je paket reformi Europske unije pomoću kojeg bi ona do 2050. godine trebala postati klimatski neutralna. Za poljoprivrednike on znači prelazak na ekološke mjere – to, primjerice, obuhvaća i zabranu određenih gnojiva i pesticida. Wojcik je te EU-reforme nazvao „ljevičarskom izmišljotinom".

Prosvjed u Varšavi organizirao je širok spektar udruga i sindikata, a priključili su mu se i lovci i rudari. Demonstranti su marširali sve do sjedišta vlade u centru grada. Zbog toga je javni prijevoz na nekoliko sati morao biti obustavljen.

Tuskova vlada ozbiljno shvaća prosvjede

Bijes i strah su mnoge prosvjednike naveli na izlazak na ulicu. „Bez nas poljoprivrednika bit ćete gladni, goli i trijezni", pisalo je na jednom od transparenata. U izjavi za lokalne medije jedan je sudionik rekao da su seljaci jako zabrinuti za sudbinu svojih imanja.

Poljska vlada je ove prosvjede shvatila vrlo ozbiljno, mada oni dolaze u prilično nepovoljnom trenutku. Koalicija lijevog centra na čelu s Donaldom Tuskom, koja je na vlasti tek dva mjeseca, u stvari treba mir kako bi provela do kraja proces preuzimanja vlasti od nacionalno-konzervativne prethodne vlade.

Predsjednik Parlamenta Szymon Holownia i šef ureda predsjednika vlade Jan Grabiec su primili delegaciju prosvjednika. Premijer Tusk je u Pragu, gdje je sudjelovao na sastanku na vrhu Višegradske skupine, dao verbalnu podršku poljoprivrednicima.

"Ne možemo seljake ostaviti na cjedilu", rekao je Tusk. On je podsjetio da su Europski zeleni plan i bescarinski uvoz ukrajinskog žita uvedeni skoro istovremeno. „Pojedine odredbe EU-ove agrarne politike je teško izvršiti, prije svega malim i srednjim seoskim gospodarstvima", naglasio je premijer. On je dodao da poljski poljoprivrednici nemaju šanse protiv jeftinog uvoza žita iz Ukrajine. „Moramo zaštititi poljsko, ali i europsko tržište", rekao je Tusk.

Treba li EU otkupiti višak žita?

Poljski ministar poljoprivrede Czeslaw Siekierski izjavio je za medije da se u Poljskoj na skladištima nalazi još devet milijuna tona žita od prošle godine, a u cijelom EU-u skladišti se višak od ukupno 28 milijuna tona. On predlaže da Bruxelles to žito otkupi i u okviru humanitarne pomoći izveze u Afriku i Aziju.

Europska unija je nakon ruskog napada na Ukrajinu ukinula carine na ukrajinske prehrambene proizvode kako bi pomogla njezinom izvozu nakon blokade na Crnom moru. Poljski seljaci tvrde da je kod transporta veliki dio ukrajinskog žita namijenjenog zemljama u Africi i Aziji ostao u Poljskoj, te da je to utjecalo na smanjenje cijene.

Je li kriva Rusija?

Jedno je jasno: cijena pšenice je na svjetskoj burzi jako pala. Agrarna stručnjakinja Krystyna Naszkowska je u tekstu objavljenom u dnevnom listu Gazeta Wyborcza napisala da je cijena pšenice na svjetskim burzama od početka ruske agresije na Ukrajinu prije dvije godine pala s oko 350 na 200 eura. U Poljskoj je pšenica još jeftinija: jedna tona košta oko 160 eura.

No stručnjaci kao glavnog krivca ne vide Ukrajinu. Naime, Rusija je najveći proizvođač pšenice na svijetu i preplavila je svjetsko tržište nakon dvije dobre žetve jeftinim žitom. Osim toga, Moskva je ukrala i preprodala ukrajinsko žito s okupiranih područja. Zato Naszkowska upozorava: čak i kada bi se granica s Ukrajinom potpuno zatvorila, cijena žita u Poljskoj neće doseći prijeratnu razinu.

Po njezinom mišljenju, poljska poljoprivreda ni ubuduće neće imati šanse protiv ukrajinske. Jer, prosječna veličina seoskog imanja u Poljskoj je 11 hektara, u Njemačkoj 60, a u Ukrajini – 1.000 hektara.

"Nismo dobili ništa konkretno. Ništa nije razjašnjeno", rekao je Szczepan Wojcik, predstavnik prosvjednika, nakon što je izašao sa sastanka u zgradi vlade. "Mi stojimo s leđima na zidu. Mi nećemo napustiti barikade", naglasio je. Poljska vlada je obećala da će do 7. ožujka dati prijedlog za rješenje krize. No seljaci ne žele tako dugo čekati. "Već 6. ožujka vratit ćemo se u Varšavu", najavio je Wojcik.