1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Poljski strah od Rusa i čežnja za Amerikancima

Monika Sieradzka
31. kolovoza 2019

Američki predsjednik Trump je otkazao posjetu Poljskoj, gdje je trebao sudjelovati u obilježavanju 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata. No, Poljaci se ipak nadaju stacioniranju novih američkih vojnika.

Američki vojnici u Poljskoj
Američki vojnici u Poljskoj - što više, to boljeFoto: picture-alliance/dpa/M. Kulczynski

Vlada u Varšavi je tjednima pucala od ponosa, zato što je na priredbi povodom obilježavanja 80 godina otkako je Hitler napao Poljsku zajedno s članovima poljske Vlade i njemačkim predsjednikom Walterom Steinmeierom, trebao sudjelovati i američki predsjednik Donald Trump. No Tramp je sada zbog uragana Dorjan otkazao svoje putovanje u Poljsku i najavio da će umjesto toga poslati je svog zamjenika, potpredsjednika Mike Pencea.

Otkazivanje posjete je veliki udarac za vladajuću stranku PiS. "Trumpovo sudjelovanje bi za nas bilo važno zbog predstavljanja poljske povijesti", rekao je Vojcjek Kolarski državni tajnik u uredu poljskog predsjednika Andrzeja Dude. On kaže kako je Trumpovoj posjeti Poljskoj pridata velika međunarodna medijska pažnja, te bi se na taj način cijeli svijet upoznao s teškom poviješću te zemlje, prve žrtve Drugog svjetskog rata.

Europski partneri su pokazali svoju nesposobnost

No, mada Trump ne dolazi, lista uzvanika ostaje ista i time Poljska pokazuje da su njeni politički saveznici isključivo na Zapadu, jer Rusiju nije ni pozvala. Ali, i kada je riječ o odnosima naspram zapadnih partnera postoje ozbiljne razlike. Dok su s jedne strane poljsko-njemačke veze poljulane, jer Varšava zahtjeva reparacije zbog gubitaka u Drugom svjetskom ratu, s druge strane postoje mnoge bliskosti između Varšave i Washingtona. To se primjerice odnosi na pitanje politike ograđivanja naspram migranata ili kritike gradnje njemačko-ruskog plinovoda Sjeverni tok II kroz Baltičko more.

Uz to poljski nacional-konzervativci mogu biti sigurni da spor s Bruxellesom oko reforme pravosuđa neće igrati ulogu u razgovorima s Washingtonom. A ono što je najvažnije, sigurnost, ona za Poljsku u svakom slučaju dolazi iz Amerike a ne iz Europe.

Poljska i SAD su jedinstveni u kritici projekta plinovoda Sjeverno tok IIFoto: picture-alliance/dpa/B. Wüstneck

"Potpuno je prirodno da tražimo partnere koji stvarno primjenjuju vojnu silu, dakle koji su u stanju ispuniti obveze iz članka 5 NATO ugovora", smatra Beata Gorka-Winter iz varšavskog trusta mozgova PISM, kojeg financira država, u razgovoru za DW. Za ovu politikologinju je načelo solidarnosti, koji je dio ovog članka samo fikcija, "ukoliko iza toga ne stoje realna vojna sredstva".

SAD je sa svojim vojnim potencijalom, kaže, jedina zemlja na koju bi se moglo osloniti u slučaju opasnosti. Jer, europski partneri su već više puta dokazali svoju nesposobnost da djeluju. To je postalo vidljivo prilikom propasti ideje o fromiranju europske vojske, smatra Gorka-Winter.

Cijena sigurnosti

Poljska najveću opasnost za sebe vidi u svom istočnom susjedu - Rusiji. Otkako je izbio konflikt u Ukrajini, Poljska investira milijarde evra u modernizaciju vojske. Time ova poljska ljubav prema Americi dobija vrlo konkrentu financijsku dimenziju.

Strah Poljaka od rata

04:39

This browser does not support the video element.

Varšava je 2018. kupovinom američkog raketnog sustava zemlja-zrak "Patriot", koji je koštao 4,75 milijardi dolara, sklopila najveći posao u povijesti zemlje, kada je riječ o naoružavanju. U veljači ove godine je Poljska naručila 20 mobilnih sustava za lansiranje raketa tipa "Himars", u vrijednosti 365 milijuna eura. A najavljena je i kupovina američkih višenamjenskih brobenih aviona tipa "F35".

Poljska želi "Fort Trump"

Zbog toga što dva posto svog bruto društvenog proizvoda izdvaja za vojsku, i time kao jedna od rijetkih članica NATO-a ispunjava dogovor unutar saveza, Donald Trump hvali ovu zemlju kao uzoritog đaka. A do 2030. bi poljski izdaci za vojsku trebali porasti na 2,5 posto.

Ovim novcem Poljska pokušava privući što više američkih trupa u svoju zemlju. Trenutno je u Poljskoj, u okviru rotacionog modela NATO-a, stacionirano više od 4.500 američkih vojnika. Nakon ruske aneksije Krima, pored američkih trupa u Poljskoj, i u tri baltičke zemlje su stacionirani bataljuni NATO-a.

Za projekt koji poljski predsjednik Andrzej Duda naziva "Fort Tramp", Poljska je spremna izdvojiti do dvije milijarde dolara. Varšavskoj vladi bi bilo najdraže da američke trupe ostanu trajno stacionirane u Poljskoj. Trenutni mehanizam rotacije za Poljsku nije zadovoljavajuć. Donald Tramp je najavio mogućnost slanja dodatnih 1.000 vojnika u Poljsku. Oni bi trebali doći iz Njemačke, gdje je trenutno stacionirano oko 35.000 američkih vojnika.

Američka veleposlanica u Varšavi, Georgette  Mosbacher je na svom nalogu na Twiteru napisala: "Poljska ispunjava svoje obveze naspram NATO-a i izdvaja dva posto bruto nacionalnog proizvoda. Njemačka to ne čini. Mi bi pozdravili prelazak američkih trupa iz Njemačke u Poljsku."

Sporni projekt

No, kritičari to vide kao povredu temeljnog sporazuma NATO-Rusija iz 1997., kojim se zabranjuje trajno stacioniranje NATO trupa u blizini ruske granice. No, politička ananlitičarka Gorka-Winter smatra da je ovakav vid pojačanja istočnog boka nužan, čak i ako se Rusiji to ne sviđa.

"Nema ničeg goreg od pasivnosti u odnosu s Rusijom. Jer, već sada Rusija povređuje zračni prostor i teritorijalne vode drugih zemalja. Hoćemo li i dalje mirno sjediti, i gledati kako to poprima veći obim", kaže Gorka-Winter. Ona dodaje da bi pasivan stav Poljske samo isprovocirao ruske cyber napade.

Iza ove američke metode da posvećuje pažnju svim onim zemljama koje imaju kompliciran odnos s Bruxellesom, bi se, po riječima poljskog politologa Pjotra Burasa,  mogla skrivati strategija podjele Europske unije. "U normalnim uvjetima Poljska bi mogla da sudjelovati u oblikovanju Europe. No, problem je što mi gledamo u drugom pravcu", kaže šef varšavskog ureda Europskog savjeta za vanjske odnose (ECFR).

Želja Varšave: trajno stacioniranje američkih vojnika u zemljiFoto: picture-alliance/dpa/C. Sokolowski

Kao primjer Buras navodi konferenciju o Iranu koja je po nalogu Amerike organizirana u veljači ove godine u Varšavi i koju su bojkotirali mnogi europski političari. Poljska je doduše i 2003. izazvala podjelu unutar europskih članica NATO saveza kada je podržala američku vojnu akciju u Iraku.

Godišnjica će imati politički karakter

No, s obzirom na ugledne zavničnike koji će 1. rujna u Varšavi sudjelovati na obilježavanju 80. godišnjice njemačkog napada na Poljsku, bez obzira što Trump ne dolazi, neće nedostajati politički akcenat.

Varšava želi s Amerikom razgovarati o stacioniranju dodatnih američkih trupa u Poljskoj. Takođe bi trebalo biti riječi i o daljnjim isporukama američkog plina. To dvoje, vojnici i plin, predstavljaju prioritetna pitanja za Poljsku, kako bi što više ojačala svoju poziciju u odnosu na Moskvu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android