Nije jednostavno dobiti Georga Gutriea (21) na telefon. On ipak nalazi vremena između dvije noćne i jedne dnevne smjene. „Koji je danas dan? Nedjelja, zar ne?“, pita mladić uz osmjeh.

On već mjesec dana radi kao njegovatelj na odjelu za majke i djecu u berlinskoj bolnici Charite. Ta sveučilišna klinika je s 3.000 kreveta jedna od najvećih u Europi.

Gutrie je trogodišnje medicinsko stručno obrazovanje stekao za vrijeme pandemije. Doživio je za vrijeme stručne prakse sve ono s čime su se suočavale bolnice: zatvarani su cijeli odjeli kako bi se osoblje prebacilo na liječenje oboljelih od koronavirusa, operacije su odlagane.

Na sadašnjem poslu to Georg vjerojatno neće doživljavati: „Moj odjel se ne može zatvoriti. Djeca se rađaju kada stalno, to se ne može odgoditi." Usprkos tome svi pacijenti prvo moraju u izolaciju dok ne dobiju negativan PCR test.

Popuštanje mjera i nova podvarijanta

U prethodne dvije godine ljeti je opadao broj zaraženih, jer se ljudi više zadržavaju na otvorenom. Za medicinsko osoblje to znači opušteniju radnu svakodnevicu.

Ali sindikat liječnika Marburški savez upozorava da zbog ljetnog pandemijskog vala zdravstveni sustav ponegdje već sada dolazi do granica izdržljivosti. Početkom lipnja broj novozaraženih je bio na vrlo niskoj razini. Ali od tada je naglo počeo rasti.

Nova varijanta virusa BA.5. je odgovorna za ovakav razvoj događaja. Ona je još zaraznija, a lako se širi i u ljetnim mjesecima. Nisu sigurni ni oni koji su preboljeli omikron ili su cijepljeni. U međuvremenu je ova podvarijanta odgovorna za trećinu novih zaraza.

Dodatni faktor je popuštanje antipandemijskih mjera. Građani u Njemačkoj u najvećem broju slučajeva ne moraju nositi maske u zatvorenim prostorijama. Više nema ograničenja kontakata, putovanja a i koncerti su postali uobičajeni.

Osim toga, ukinut je besplatni brzi test za sve građane, s obrazloženjem da je preskup. Ministar zdravstva Karl Lauterbach je naveo da je test koštao milijardu eura mjesečno. Sada test svakog građanina košta tri eura. Pitanje je hoće li to odvratiti ljude od češćeg testiranja.

Korona nije najveći problem

Medicinsko osoblje je to već više puta doživljavalo: rast broja zaraženih, jesen se dočekuje sa strepnjom. U sjevernoj njemačkoj saveznoj pokrajini Schleswig-Holstein početkom srpnja su zatvorene dvije bolnice jer je previše osoblja bilo zaraženo. I jedna klinika u Hamburgu potvrđuje probleme zbog povećanog broja bolovanja zbog pandemije.

Ali pandemija nije glavni problem, ona je samo skrenula pozornost na loše stanje u oblasti medicinske njege. Inicijativa „Walk of Care", u koju je uključen i Georg Gutrie, upozorava na to stanje još od 2016. Medicinsko osoblje traži od politike financijsku i strukturnu pomoć.

Georg kaže da u Njemačkoj na jednu osobu koja se brine o pacijentima dolazi trinaest bolesnih osoba, a u Nizozemskoj pet. On se pita kako onda posvetiti dovoljno pažnje i osigurati kvaliteta medicinske njege. Prema njegovim riječima, medicinsko osoblje već godinama radi na samoj granici izdržljivosti.

A ovakvi uvjeti pogađaju većinom žene kojih je u ovoj branši čak dvije trećine. Mnoge od njih suočene su s rasizmom i seksizmom na radnom mjestu. Ali kada napuste takva radna mjesta, ne pronalaze lako novi posao.

Frustracija i očaj

Institut za njemačko gospodarstvo je izračunao da će u oblasti medicinske njege 2035. godine broj stručnog osoblja koje će nedostajati narasti na 307.000. Problem postoji već godinama i stalno se pogoršava.

To kod zaposlenih izaziva stres, fizičko i psihičko opterećenje, prekovremeni rad, nepopunjena radna mjesta – a sve to uz nedovoljno plaćen posao. Na internetskoj stranici „Crna knjiga bolnice" takvo stanje potvrđuje anonimno osoblje iz cijele zemlje.

„Čak nisam imao vremena biti uz pacijenta na umoru", piše netko tko radi u bolnici. „Volim svoj posao i ponosan sam na njega. Međutim, toliko sam bio šokiran nevjerojatno lošom njegom u ovoj bolnici, da tu nisam izdržao duže od dvije godine“, kaže druga osoba, a treća dodaje: „Kada sam u sobi za medicinske sestre dobila napad plača, niti jedna kolegica nije imala ni minutu vremena kako bi me utješila."

Stoga ni ne čudi da je Burn Out u branši dobro poznat sindrom. Ali malo tko govori o drugoj temi, otupljivanju i hlađenju emotivne reakcije te na kraju i ravnodušnosti (tzv. cool out).

„Sve ti je potpuno svejedno, ništa te više ne dotiče, to je stanje potpune preopterećenosti. Čovjek njeguje ljude, a sam je u izvanrednom stanju", objašnjava Georg. On dodaje da to dovodi do grešaka, pa i do nasilja prema pacijentima.

U lipnju 2021. politika je obećala poboljšanje i organizirala je reformu medicinske njege, koja stupa na snagu ove godine. Bolje plaće i više odgovornost za medicinsko osoblje bi trebali smanjiti opterećenost i nedostatak stručnog osoblja: „Ako čovjek ima žicu za pomaganje ljudima onda teži zanimanjima u ovoj oblasti. Ali koja je cijena tog izbora?", pita se Georg.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu