Njemački gradonačelnici i predsjednici općina se razumiju u novac. U njihove najvažnije zadatke spada održavanje stabilnosti proračuna – što je posljednjih godina više nego nezahvalan zadatak. Lokalne uprave imaju sve manje novca i mnoge jedva sastavljaju kraj s krajem i to prije svega stalnim uzimanjem novih kredita.

Smještaj i snabdijevanje izbjeglica za gradove i općine nije samo organizacijski, već i financijski izazov. Stefan Skora, predsjednik Saveza gradova i općina u pokrajini Saska i gradonačelnik Hoyerswerde, to ovako formulira: „Moje kolege su negdje između velike potrebe da se nešto učini i – rezignacije.“ Skora za sebe kaže da je bliži rezignaciji. Parolu kancelarke Angele Merkel: „Uspjet ćemo!“ on uspoređuje sa sloganom bivšeg njemačkog ministra rada: „Mirovine su sigurne“ – što se u međuvremenu pokazalo netočnim.

Na infuziji države

Ono što Skoru dovodi do očajanja nije samo mukotrpno traženje lokacija na kojima bi se mogle smjestiti izbjeglice, već i računi koje moraju plaćati lokalne uprave. Oni su sve veći. Za ovu godinu se procjenjuju na 10 do 12 milijardi eura. Ovisno od daljnjeg priljeva izbjeglica, 2016. bi se troškovi mogli kretati između 7 i 16 milijardi eura.

To je dosta veliki raspon. Savezna vlada je dosad obećala da će plaćati samo mjesečni iznos od 670 eura po izbjeglici. Ta suma bi se trebala potrošiti za pokrivanje troškova smještaja i snabdijevanja izbjeglica i to samo do završetka procedure rješavanja njihovog zahtjeva za azil. U Njemačkoj savezna vlada daje novac saveznim pokrajinama koje ga zatim prosljeđuju gradovima i općinama. Doduše, nema jedinstvenog propisa kako se to treba raditi, pa je zbog toga u svakoj saveznoj pokrajini ta raspodjela drukčija.

Troškovi rastu

Osim toga, troškovi za izbjeglice su sve veći. „Živimo u tržišnom gospodarstvu“, konstatira šef Saveza njemačkih gradova i općina Gerd Landsberg. Kontejneri danas koštaju 40 do 50 posto više nego prije pola godine. I najamnine za prazne hale, kuće i neiskorištena zemljišta su se drastično povećale. U Saskoj su izračunali da je briga o izbjeglicama sa prosječnih 6.440 eura po osobi sada porasla na 10.552 eura. To znači da će 2016. gradovima i općinama biti potrebno dodatnih 5,5 milijardi eura.

Još nije razjašnjeno tko će platiti troškove integracije za ljude kojima se odobre zahtjevi za azil. Savezna vlada plaća svoj dio samo onima koji čekaju rješenje svog zahtjeva za azil. Kada je riječ o onima koji su dobili azil, gradovi i općine moraju preuzeti troškove za stambeni prostor, socijalnu pomoć za izbjeglice koje su nesposobne za rad, kao i troškove za djecu koja se upišu u dječje vrtiće. Savez njemačkih gradova i općina poručuje da je to nemoguć zadatak. „Potreban nam je katalog mjera u paketu sa zakonom o integraciji“, kaže Gerd Lansberg: „Troškove moraju snositi i federacija i federalne jedinice.“

Uravnotežen proračun u opasnosti

To je zadatak koji zadaje velike glavobolje ministru financija. Savezna vlada je ove godine odvojila na stranu pet milijardi eura da bi pomogla pokrajinama i općinama. Ukoliko bude potrebno još novca, moguće je da će se država morati oprostiti od uravnoteženog proračuna.

Ministar Wolfgang Schäuble je to do sada kategorički odbijao. Parlamentarna rasprava o novom proračunu – s glasanjem – bit će održana 27. studenoga. Prije toga će biti procijenjena visina prihoda od poreza. 5. studenoga će se znati koliki će biti taj prihod, a o tome će ministar financija obavijestiti javnost – i tom prilikom će morati odgovoriti na niz neugodnih pitanja.