1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Panorama

Pomor ribe: katastrofa s najavom

Monika Sieradzka
30. kolovoza 2022

Nakon pomora ribe u Odri otkriveno je nekoliko stotina slučajeva ilegalnog ispuštanja otpadnih voda u tu rijeku. Poljska vlada najavljuje oštrija pravila po pitanju kažnjavanja onih koji zagađuju okoliš.

Foto: Patrick Pleul/dpa/picture alliance

Sunčano kolovoško jutro u mjestu Olawa, u Donjoj Šleziji. Rijeka Odra mirno teče. Na prvi pogled vlada savršena idila. Ali već na rubu grada, tamo gdje više nema prometne buke, vlada neobična tišina. „Mrtvačka“ tišina, kaže Ryszard Gawron. "Ne čuje se ni ribe ni ptice. Ni patke, koje obično ovdje traže hranu. Ništa. Samo je smeće još tu“, žali se Gawron. I pritom mu je pogled usmjeren prema jednoj cijevi iz koje upravo u rijeku teče smeđa, zamućena voda. Na taj način bi industrijska postrojenja u Odru smjela ispuštati samo kišnicu ili pročišćenu otpadnu vodu. A ne prljavu, kaže on. I dodaje da se samo mali broj firmi drži tog propisa.

Ryszard Gawron je inače knjigovođa, ali i aktivist i sportski ribolovac. Već godinama se zalaže za čistu Odru. Živi u mjestu Olawa, to je grad s oko 30 tisuća stanovnika, 30 kilometara južnije od Wroclawa. I sad stoji na mjestu na kojem je 26. srpnja prvi put otkrio uginule ribe. On je bio jedan od prvih koji su alarmirali poljske vlasti. "Ovdje, na potezu od samo stotinu metara, nalazile su se stotine mrtvih riba. A već sljedeći dan iz vode smo ih izvadili na tisuće”, kaže on za DW.

Ryszard GawronFoto: Monika Sieradzka/DW

Tada nitko nije ni slutio da se radi samo o početku ogromnog pomora riba u Odri. Do sada je, po navodima poljskih vlasti, iz rijeke izvađeno više od 200 tona mrtve ribe. Otkrivene su i neke druge uginule životinje, poput dabrova. Koliko je riba istrunulo na riječnom dnu? Jesu li stradale i druge životinje? To još nije poznato. Uzrok katastrofe su, kako se pretpostavlja, otrovne alge. One obično žive u slanoj vodi, ali uspijevaju i u slatkoj – kada u rijeci, na primjer, završi veća količina industrijskih otpadnih voda s visokim postotkom soli.

Kritike na račun tvornice papira

Ryszard Gawron je u međuvremenu puno naučio o industrijskim otpadnim vodama. Udruženje “Sve za Olawu", u kojem je on član, raspolaže fotografijama i video-snimkama, na kojima su dokumentirani ekološki grijesi lokalne industrije. Na tim se snimkama primjerice mogu vidjeti brane kroz koje se u noćnim satima propušta prljavu otpadnu vodu. Ili vatrogasce koji iz vode vade crijevo koje je ilegalno postavljeno na dno rijeke, crijevo iz kojeg teče industrijska otpadna voda. Kako se kasnije ispostavilo, to je crijevo “vodilo“ do mjesne tvornice papira Jack-Pol, koja po vlastitim navodima mjesečno preradi 500 tona celuloze.

Iz prepiske između ekoloških aktivista i poljskih vlasti može se vidjeti da se tom poduzeću već duže vrijeme predbacuju nepravilnosti po pitanju odnosa prema otpadnim vodama – i da je firma zbog toga već odavno morala platiti novčane kazne. S obzirom na to da su uginule ribe nedavno otkrivene u blizini tvornice, Jack-Pol se ponovno našao na meti kritika. I to vrlo žestokih. Poduzeće je objavilo nekoliko priopćenja za medije i demantira da je odgovorno za katastrofu u Odri. Na web-stranici te kompanije može se pročitati i ova rečenica: “Zaštita okoliša je naš nadređeni cilj.”

Lokalni aktivisti ne vjeruju Jack-Polu. Doduše nema pouzdanih dokaza protiv firme. Ali ekološki aktivisti kažu kako se može poći od toga da jedna firma koja zagađuje vodu doprinosi pomoru riba ili čak da je taj pomor i prouzročila.

Gradonačelnik Olawe je Tomasz Frischmann. On se pokušava ne miješati u višegodišnji konflikt između aktivista i lokalne industrije. Za DW kaže da uvijek obavijesti policiju i vatrogasce kada se žitelji grada požale: „Imamo kontrolne protokole u kojima se vidi da nema riječi o zagađenju vode u Odri u Olawi. Vatrogasci obično dolaze do zaključka da su uzorci vode iz rijeke neutralni za okoliš."

Pasivne vlasti

No, Jack-Pol je samo mali dio jednog puno većeg problema, objašnjava Albert Zielinski, šef udruženja "Sve za Olawu“. "Već godinama upozoravamo na ilegalno ispuštanje industrijskih otpadnih voda, ali nas nitko ne sluša. Industrijska postrojenja koriste sve moguće rupe u zakonu kako bi prljave otpadne vode ispustili u rijeku, zato što zbrinjavanje te vode košta“, žali se on. Za njega je pomor riba u Odri „katastrofa s najavom“. 

Pasivnost vlasti koje stalno ignoriraju alarme aktivista ponovno je demonstrirana, kaže Zielinski za DW: „I tijekom ove aktualne katastrofe najprije se nitko nije zanimao za to. U prvim danima službene institucije nisu čak htjele ni sudjelovati u izvlačenju ribe iz rijeke."

Opomena za vladu?

Činjenica je da nisu zakazale samo lokalne vlasti u Olawi. Pomor riba dugo vremena nije zanimao ni vladu u Varšavi, između ostaloga i zbog toga što je premijer Mateusz Morawiecki, kako je i sam priznao, za sve to saznao tek nakon dva tjedna.

Zielinski se nada da će ova katastrofa biti opomena za vladu, poziv na „buđenje“, pa i zbog toga što se radi o rijeci koja teče njemačko-poljskom granicom, odnosno da je riječ o „međunarodnom skandalu“.

Nakon žestokih kritika ekoloških aktivista, poljska vlada je obećala da će modernizirati zastarjeli sustav nadzora vode. U to će se uložiti više od 50 milijuna eura.

Iz rijeke Odre izvađeno je više od 200 tona uginule ribeFoto: Cezary Aszkielowicz/Agencja Wyborcza.pl/REUTERS

Veće kazne

Nakon pomora ribe, oporbeni zastupnik Piotr Borys iz građanske koalicije (KO) inicirao je provođenje kontrole u rudarskom koncernu KGHM, jednom od najvećih poduzeća u Poljskoj – u kojem je država suvlasnik. Kontrola je pokazala da je KGHM između 29. srpnja i 10. kolovoza 2022. u Odru ispustio „ogromne količine slane vode“ iz svog rudnika bakra u blizini Glogowa. Nakon provođenja kontrole koncern je privremeno zaustavio ispuštanje vode u rijeku. Koncern inače posjeduje sve potrebne dozvole kojima je regulirana zaštita okoliša.

S prvim danom rujna u Poljskoj na snagu stupa novi zakon kojim se povećavaju kazne za ekološke delinkvente. Zakonom su predviđene novčane sankcije od 2.300 do 2,3 milijuna eura. Odnosno zatvorske kazne u maksimalnom trajanju do 12 godina.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu