Prošla godina (2025.) nije bila dobra za međunarodne mirovne misije. Iako je njihov ukupan broj samo neznatno opao, na terenu je angažirano najmanje međunarodnih snaga u posljednjih 25 godina, stoji u novom izvješću Stockholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

Krajem prosinca 2025. u misijama je bilo zaposleno jedva 79.000 ljudi – uključujući vojnike, policajce i civilno osoblje. Prema podacima iz izvješća, ovaj broj se u proteklih deset godina skoro prepolovio.

Istraživačica SIPRI-ja Claudia Pfeifer Cruz navodi da za to postoji nekoliko razloga: „U biti, države su jednostavno manje spremne ulagati u mirovne misije – kako financijski, tako i politički“. Pored toga, pregovori u tijelima koja odlučuju o slanju postrojbi ili produženju mandata postaju sve teži.

Prema njezinim riječima, to je prvenstveno posljedica rasta geopolitičkih tenzija, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Ujedinjenim narodima ponestaje novca

U Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda sile s pravom veta sve češće blokiraju jedna drugu, a slični problemi muče i regionalne organizacije poput Afričke unije. Osim toga, međunarodnim organizacijama poput UN-a ponestaje novca – tijekom 2025. u proračunu je bilo razdoblja kada je nedostajalo više od dvije milijarde američkih dolara.

„Krizu likvidnosti UN-a izazvalo je i to što Sjedinjene Američke Države nisu uplatile ugovorene doprinose za očuvanje mira“, objašnjava istraživačica SIPRI-ja. To predstavlja velik problem, dodaje ona, jer doprinos SAD-a čini više od četvrtine ukupnog proračuna za mirovne misije.

I druge velike države donatori, poput Kine, uplatile su svoje ugovorene doprinose sa zakašnjenjem ili ih uopće nisu uplatile. Zbog toga su sve misije UN-a morale ograničiti svoje djelovanje i smanjiti broj zaposlenih.

„To već sada ima ozbiljne posljedice“, upozorava Pfeifer Cruz. „Kada se čitave misije moraju obustaviti, pojedini sukobi ostaju prepušteni sami sebi.“ Kada se to dogodi, povećava se vjerojatnost izbijanja novih žarišta, osobito onih koja ostavljaju teže posljedice za civilno stanovništvo.

„Najbolja opcija koju imamo"

Pfeifer Cruz uvjerena je da regionalni akteri i bilateralne mirovne misije između susjednih država, kao ni angažiranje privatnih vojnih kompanija, ne mogu zamijeniti koordinirane misije UN-a.

„Vidimo da su takve operacije slabo učinkovite“, naglašava Pfeifer Cruz. Ono što je još više zabrinjava jesu „užasne posljedice za civilno stanovništvo“. U takvim formatima nedostaju okviri multilateralnih mirovnih operacija, odnosno poštovanje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, navodi ona.

Unatoč svemu, ona vjeruje u budućnost međunarodnih mirovnih misija. „Vjerujem da će opstati, možda samo u manjem opsegu i na nešto drukčiji način nego dosad. Ali i dalje sam uvjerena da su one najbolja opcija za upravljanje sukobima koju trenutačno imamo.“

Institut za istraživanje mira SIPRI svake godine objavljuje nekoliko izvješća, između ostalog o svjetskim vojnim izdacima i industriji naoružanja. Tu neovisnu organizaciju velikim dijelom financira vlada Švedske.