Europa je za hrvatske proizvođače namještaja postala tradicionalno tržište. Hrvatska drvna industrija 65 % svoje ukupne proizvodnje izvozi na inozemno tržište, prvenstveno na njemačko. Naime, Nijemci vole slavonski hrast i proizvode od masivnog drveta - što se na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu namještaja (imm Cologne) u Kölnu moglo i vidjeti.

Na sajmu koji, kao prvi sajam namještaja u godini, određuje koji će trendovi prevladavati idućih mjeseci, Hrvatsku je predstavilo devet tvrtki. Četiri je na zajednički štand okupilo Udruženje drvno-prerađivačke industrije HGK, dok se pet tvrtki ove godine odlučilo za samostalno izlaganje svojih proizvoda.

Hrvatski dizajneri gledaju u budućnost

Prema procjenama Udruženja njemačke drvno-prerađivačke industrije, 2050. godine će polovina stanovništva živjeti u gradovima. Zbog toga su arhitektima potrebne ideje za namještanje malih stanova jer stambeni prostor je u velikim gradovima skup. Ovo je još protekle godine spoznao hrvatski dizajner Darko Špiljarić koji je dizajnirao prošlogodišnjeg dobitnika nagrade za inovaciju, kuhinju ”Pia”. Ovaj zagrebački dizajner se i ove godine potrudio da Hrvatska bude jedna od zemalja koja se okitila nagradom Njemačkog vijeća za dizajn. Naime, njegov modularni sustav za garderobu je dobitnik nagrade “Iconic Awards 2016 – Interior Innovation”.

Prije nego zainteresiranim posjetiteljima objasni sve vrline funkcionalne garderobe, Špiljarić dodaje da je kuhinja “Pia” svoje mjesto već našla u mnogim domovima širom svijeta. “Ova modularna garderoba je bez metalnih dijelova, možete je individualno kreirati. Kada dođe do promjene sezonske garderobe, na primjer jesen-zima, modularna garderoba vam daje dosta olakšica. Osim toga je veoma praktična ukoliko selite”, kaže zagrebački dizajner.

Nove investicije u kvalitetne radnike

Poznato je da je hrvatska drvna industrija glavna snaga i pokretač održivog gospodarskog razvoja utemeljenog na upotrebi resursa, primjeni znanja i inovacija. Hrvatski namještajci dosta pozornosti posvećuju domaćim resursima i materijalima od kojih je svakako najpoznatiji slavonski hrast kojeg je sve manje. Problem je i nedostatak kvalitetne radne snage, kaže Petar Ćurić, tajnik Udruženja drvno-prerađivačke industrije, krovnog udruženja hrvatskih drvoprerađivača, u koje su uključene sve tvrtke članice Hrvatske gospodarske komore. “Na sreću, sami proizvođači su spoznali taj problem i krenuli s edukacijom novih radnika”, kaže Ćurić.

Jedna od tvrtki koje su samostalno izložile svoje proizvode na vrlo atraktivnom sajamskom mjestu i površini je tvrtka Prostoria koja zapošljava blizu 100 radnika. Arhitektica Biljana Angelovski iz Beograda jedna je od zaposlenica ove tvrtke koja je davno prešla nacionalne granice. “Ljudi u Srbiji prepoznaju dobar dizajn i kvalitetu što je najbitnije za jedan brend”, kaže mlada arhitektica.

Inteligentna kuća

Trećina predstavljenog namještaja na sajmu su noviteti koji doživljavaju svjetsku premijeru. To je jedan od razloga što se organizator nada da će sajam ove godine obići 140.000 posjetitelja.

I ove godine su nove tehnologije pronašle svoje mjesto u uređenju prostora. Jedna od atrakcija sajma je i inteligentna kuća. Riječ je o objektu koji na osnovu mnogobrojnih senzora zna potrebe ljudi koji u njoj žive. "Inteligentna kuća" sama pojačava i smanjuje rasvjetu. Reguliranje grijanja i kućanskih uređaja putem interneta ili Smartphonea više nisu novost. Od sada se putem interneta ili pametnog telefona može upravljati i sanitarnim uređajima. To znači da vašoj kadi u kupaonici s posla možete "narediti" da se napuni određenom količinom vode na određenoj temperaturi.