Tko god koristi Twitter, kad-tad je sigurno naletio na botove. Obično u obliku novog followera, koji umjesto slike na profilu ima „jaje“, standardnu profilnu sliku, i koji uglavnom samo jednom dnevno tvita više ili manje smislene stvari – to je s velikom sigurnošću bot.

Vrlo često botovi „spamaju“ korisnike s komercijalnim ciljevima. Neki drugi botovi su kreativni: npr @MagicRealismBot (imao 40.000 followera, od kojih su mnogi sigurno također botovi), programiran je tako da svaka dva sata tvita rečenice koje oponašaju misli realista poput Jorgea Luisa Borgesa ili Gabriela Garcie Marqueza.

Manipulirane debate

Nakon uspona botova počela su se postavljati mnoga nova pitanja: na primjer u politici. Automatski generirani accounti kao followeri mogu primjerice doprinijeti da se stvori slika kako neki političar uživa veću podršku nego što je to slučaj u stvarnosti.

Vojska botova može i torpedirati čitave rasprave na webu, slanjem masovnog broja tweetova oni mogu marginalizirati argumente drugih stranaka. Kod ključnih pojmova botovi mogu i samostalno, autonomno pokrenuti online-rasprave s drugim korisnicima ili botovima.

"Botovi se često bakću onim što pišu drugi. Vidimo kako oni diskutiraju s drugim botovima ili kako korisnici diskutiraju s botovima“, piše profesor Phil Howard s Oxford Internet instituta u tekstu za DW.

Za pojedinačne korisnike vrlo je teško raspoznati tko je bot, a tko nije. Howard kaže da postoje naznake koje upućuju na njihovu egzistenciju. Na primjer profili koji su „neuravnoteženi“: „Kad neki user u tvojoj mreži ima tisuće followera, a prati samo jednu osobu, onda je to vrlo vjerojatno bot.“

Botovi su postali i aparat autonomnih režima, koji žele utjecati na online debate. Njih koriste i političari u demokracijama, kako bi utjecati na javno mnijenje oko spornih pitanja ili kako bi skupljali glasove na izborima. Meksiko i Turska su dvije zemlje koje su na glasu kao intenzivni korisnici usluga botova.

Opasnost za demokraciju?

"Nismo još identificirali nijedan bot koji je uspio okrenuti javno mnijenje oko nekog konkretnog pitanja u određeni smjer“, priznaje ipak Howard. „Ono u čemu botovi najbolje obavljaju svoj posao je širenje zbunjenosti i gušenje neke političke debate o globalnoj temi, a u koju je umiješana i neka autoritarna vrhuška“.

"Zato su botovi jako aktivni u Rusiji kao dio uspješne strategije širenja dezinformacija ili zamagljivanja nekih tema. Na početku sirijskog građanskog rata, kada su novinari i zainteresirana javnost u inozemstvu htjeli saznati kakvo je stanje na terenu, režim u Damasku je uz pomoć botova poplavio web hashtagom #Syria i time ga eliminirao kao izvor informacija za pokret otpora.“

Jesu li botovi opasnost za demokraciju? Je li realna budućnost u kojoj će na izborima pobjeđivati stranka s moćnijim botovima? Saiph Savage, informatičarka s West Virginia Universityja, opuštena je kad se radi o tim pitanjima: „Mislim da ćemo mi kao društvo vrlo vjerojatno etablirati norme o tome koje ćemo botove prihvatiti a koje ne.“

"

Kad se na primjer otkrije da neki kandidati iza sebe ima armiju botova, onda će ga društvo kazniti. Na drugoj strani bi društvo moglo nagraditi kandidate koji botove koriste kako bi komunicirali s biračima, kaže Savage.

"Botivist"

Za svoj istraživački rad Savage je programirala botove koji mobiliziraju građane i koji bi trebali sudjelovati u političkim kampanjama. Njezin „botivist“, kako priča, traži i pronalazi na webu korisnike koji se žale na korupciju. „I onda bot pita tog usera kako bi se moglo boriti protv korupcije”.

Čak i kad se neke accounte identificira kao botove, građani s njima još uvijek mogu surađivati. Botivisti, smatra Savage, ne bi se trebali pretvarati das u stvarni ljudi, iako to naravno donosi više feedback drugih korisnika. Na duži rok drugi korisnici bi mogli steći osjećaj da ih se “namagarčilo”, jer su svoje vrijeme potrošili na stroj – a to nisu znali. Informatičarka Savage je uvjerena da botovi aktivisti imaju sjajnu budućnost: „Cool je da botovi na društvenim mrežama mogu kontaktirati veliki broj ljudi.”

Aktivisti pokreta Black-Lives-Matter svoje su pristalice mobilizirali na jedan drugi način, zu pomoć botova. @StayWokeBot je tvitao izbor poetskih izjava o tome koliko je neki određeni sudionik važan za pokret. Mnogi prozvani su doista odgovorili botu, I to komentarima poput ovog: “Hvala. Time si mi spasio dan.”