Nakon razornih poplava na sjeveroistoku Libije sve su vidljiviji razmjeri katastrofe. Prema riječima gradonačelnika Derne Abdulmenama al-Gaitija, broj mrtvih bi mogao narasti na 18.000 do 20.000. Te procjene, kako je objasnio za televizijsku postaju Al-Arabija, temelje se na razmjerima uništenja čitavih dijelova grada. Do sada su predstavnici vlade govorili o više od 5.300 mrtvih u Derni. 

Oko 10.000 ljudi još se vode kao nestali, izjavio je direktor Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca u Libiji Tamer Ramadan. „Broj mrtvih je ogroman i mogao bi iznositi tisuće", rekao je Ramadan. Osim toga, kako je priopćila Međunarodna organizacija za migracije (IOM), samo u Derni je zbog poplava 30.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom. 

Priobalni grad Derna, koji se nalazi 300 kilometara istočno od Bengazija, preplavila je rijeka u kojoj ljeti obično nema vode. No zbog obilnih padalina u koritu je nastala divlja rijeka koja je sobom odnijela i nekoliko mostova. 

Mnoge višekatnice duž korita rijeke su srušene. Ljudi, njihove kuće i automobili nestali su u bujici. „Situacija je katastrofalna. Leševa ima svuda - u moru, u dolinama, ispod ruševina", rekao je novinskoj agenciji Reuters ministar zrakoplovstva vlade na istoku zemlje Hišem Hkijuat. On također očekuje da će konačni broj žrtava biti „vrlo, vrlo velik". „Ne pretjerujem kada kažem da je 25 posto grada nestalo." 

Očajnička potraga za najbližima 

Mnogi ljudi trenutno ne znaju jesu li članovi njihovih obitelji i prijatelji još živi. Ova neizvjesnost je mučna, kaže Thomas Claes, šef regionalnog ureda za Libiju njemačke Zaklade Friedrich Ebert sa sjedištem u Tunisu. „Čujem ovdje da dosta ljudi dva-tri dana nisu imali nikakav kontakt s rodbinom i prijateljima. To je i zato što je uništena telefonska mreža. Ne znaju kako su ili jesu li uopće još živi", kaže Claes. 

„Ne mogu više podnijeti da gledam slike i imena svih mrtvih“, rekao je jedan čovjek iz Derne u intervjuu za francuski list Le Figaro. Kaže da nije spavao od ponedjeljka. 

Plaže nestaju 

Najnovije poplave vrlo vjerojatno su posljedica klimatskih promjena, izjavio je u srijedu za bavarski radio Bayerischer Rundfunk meteorolog iz Kiela i stručnjak za klimu Mojib Latif. 

U slučaju Libije najnovije poplave su vrlo vjerojatno posljedica „vrlo, vrlo visokih" temperatura Sredozemnog mora i hladnog zraka sa sjevera, kaže Latif. I ističe da su posljedice klimatskih promjena već duže vremena primjetne u velikim dijelovima sjeverne Afrike, kao što je nestanak plaža. 

No štete u Derni su tako velike jer je grad posebno teško pogođen posljedicama građanskog rata, kaže Asma Khalifa, stručnjakinja za Libiju iz Njemačkog instituta za globalne i regionalne studije (GIGA) u Hamburgu. 

Nakon smrti vlastodršca Moamera Gadafija 2011. godine sukobljene milicije su vodile žestoke borbe za vlast. Ti su sukobi narednih godina prerasli u rat u koji su sve više bili umiješani i međunarodni akteri. 

To je imalo posljedice i za Dernu. Khalifa ukazuje na 2013. i 2014. godinu, kada je grad bio pod vlašću terorističke milicije „Islamska država“ (IS). „Kada su libijsko-arapske snage pokušale osloboditi grad, on je dvije godine bio pod opsadom. Zbog toga je infrastruktura tamo još krhkija nego u mnogim drugim gradovima u zemlji", kaže Khalifa u razgovoru za DW. 

Žestoke borbe za vlast 

Zemlja je podijeljena između dvije suparničke vlade. Jedna je međunarodno priznata vlada sa sjedištem u Tripoliju. Drugoj je sjedište na istoku zemlje, gdje su se sada dogodile razorne poplave.  

Ta podjela predstavlja ogroman strukturalni problem, ističe Khalifa. „Rat je oslabio institucije obje strane i potaknuo masovnu korupciju i zloupotrebu javnih sredstava." U velikoj mjeri to je doprinijelo i uništavanju infrastrukture, kao sada kada su vodene bujice probile dvije brane. „Rat je glavni razlog i za kaotičan odgovor na krizu“, kaže Khalifa. 

Nesigurne brane 

Postoje vjerodostojni izvještaji da se brane u Derni i oko nje nisu redovito provjeravale i održavale, kaže Thomas Claes iz Zaklade Friedrich Ebert. „Još ne znamo točno, ali očigledno su bile u lošem stanju. To je, naravno, povezano s tim da su državne strukture u cijeloj Libiji, a naročito u istočnom dijelu zemlje, općenito vrlo slabe." 

Slično izvještava i panarapski list 'Al Quds Al-Araby', koji izlazi u Londonu. Rušenje dvije brane i poplave nisu samo posljedica prirodnih faktora, piše list, nego su uzrokovane i građevinskim nedostacima i neodržavanjem. 

Ali posljedice rata možda nisu jedini faktor koji je doprinio katastrofi. Očigledno je bilo i pogrešnih odluka u prvim satima. „Postoje izvještaji prema kojima su oružane snage, kada je izbila oluja, prvobitno uvele policijski sat i pozvale građane da ostanu kod kuće", kaže Khalifa. No u nestabilnoj, politički rascjepkanoj zemlji, bez transparentnog vladinog djelovanja, takvi izvještaji se teško mogu potvrditi. 

Nesreća zahtijeva suradnju političkih rivala 

Obje vlade su se u početku ponašale prilično pasivno, kaže stručnjak za Libiju Thomas Claes – uključujući i međunarodno priznatu vladu koja faktički nema kontrolu nad Dernom. „Vlada u Tripoliju je pokušala umiriti stanovništvo. Prvo je poručila da stvari nisu tako loše i da je sada potrebno jedinstvo“, kaže Claes. 

U međuvremenu su reagirale obje vlade i aktivno pružaju pomoć. Međunarodno priznata vlada na zapadu poslala je konvoje humanitarne pomoći, a šalje i spasilačke timove, kao i tehničare za popravak električne mreže. 

Mnoge države su u međuvremenu ponudile pomoć. Ujedinjeni narodi su izdvojili 10 milijuna dolara za pomoć́ Libiji, napisao je na društvenoj mreži X Martin Griffiths, podtajnik Ujedinjenih naroda za humanitarna pitanja i koordinator za izvanredne situacije. 

Ta pomoć́ je hitno potrebna, kaže Asma Khalifa iz Njemačkog instituta za globalne i regionalne studije (GIGA). „Sama Libija nema potrebne kapacitete za evakuaciju i snabdijevanje. Zato joj je potrebna podrška svih susjednih zemalja, uključujući i europske. Ta podrška je sada hitno potrebna."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu