Početkom tjedna je njemačku javnost šokirao odgovor Njemačkog ministarstva obrane na tzv. mali upit kluba zastupnika Zelenih u Bundestagu. A u odgovoru je stajalo kako je od 2008. do 2017. oko 200 vojnika Bundeswehra kategorizirano kao desni ekstremisti. Brojku od skoro dvadeset slučajeva godišnje je dosadašnja unutarnjopolitička glasnogovornica Zelenih Irene Mihalić nazvala "zabrinjavajućim razmjerima". Štoviše, ona je primijetila i razliku u odnosu na brojke koje je naveo predsjednik Vojne protuobavještajne službe (MAD – Militärischer Abschirmdienst) Christof Gramm tijekom jednog saslušanja u Bundestagu od strane kontrolnog odbora za obavještajne službe početkom listopada.

Prema njegovim navodima je broj desnih ekstremista u Bundeswehru upola manji. Je li se time trebao prikriti veći broj desnih ekstremista u Bundeswehru? Pojašnjenje Deutsche Welle dobiva na upit kod stručnjaka za sigurnost koji surađuje s MAD-om. Gramm u svom izvješću nije uzeo u obzir čitavo razdoblje od 2008. godine već samo razvoj od 2012. Te godine je prestalo važiti obvezno služenje vojnog roka. Dok je, dakle, prije 2012. identificirano i registrirano i do 40 desnih ekstremista godišnje u Bundeswehru, od 2012. je bilo još samo četiri osobe godišnje kojima se moglo dokazati desnoekstremističke radnje i stavove, kažu sigurnosni stručnjaci kojima smo poslali upit. Bundeswehr, dakle, nakon okončanja obveznog vojnog roka nije postao "okupljalište desnog ekstremizma", pojasnio je šef MAD-a Christoph Gramm.

Opasnosti i istrage

"Vojnici Bundeswehra koji dolaze iz desnoekstremističkih krugova su tempirane bombe!", zaključuje zastupnica u Bundestagu Ulla Jepke (stranka Ljevica) u razgovoru za DW. Dosadašnja unutarnjopolitička glasnogovornica kluba zastupnika Ljevice traži da se po mogućnosti bez dugotrajnih istraga vojnike brzo udalji iz službe ili iz oružane obuke. Čim se pojavi sumnja u desnoekstremne stavove ili djelovanja, trebalo bi se od strane vlasti djelovati, smatra ona. "Često prođu mjeseci dok se jedan slučaj ne istraži." Stoga je, nastavlja Jepke, važno brzo imati pouzdane podatke.

Vojna protuobavještajna služba (MAD) sve aktivne vojnike provjerava po pitanju desnoekstremnih pozicija i djelovanja. Od kolovoza 2017. u te svrhe djeluje jedna radna skupina zajedno sa Službom za zaštitu ustavnog poretka koja rezerviste drži na oku. Bilo da se radi o Hitlerovom (nacističkom) pozdrav, uzvicima "Sieg Heil", ispisivanju kukastih križeva ili blizini i vezama s desnoekstremnim grupacijama – sve to se strogo istražuje. Za to sada postoji i više ovlaštenja. Od 1. srpnja 2017. je na snazi takozvani "Zakon o provjeravanju vojnika tijekom postavljanja vojnika na funkciju". Prema tom zakonu se provjeravaju sve osobe koje su se prijavile za Bundeswehr te se pritom smiju koristiti sva saznanja koje je skupila policija pokrajine iz koje dolaze te osobe i ona na razini Njemačke, ali i informacije Službe za zaštitu ustavnog poretka.

Potrebno još "pospremiti"

Svaku informaciju iz redova vojske se uzima ozbiljno, a te informacije o desnim ekstremistima su postale češće, poručuje se iz krugova vojnih stručnjaka za sigurnost. No, istodobno se ističe da se naravno moraju detaljno ispitati i diferencirati pozadina i djelovanja u svakom pojedinom slučaju prije nego što se povuku disciplinarne i kazneno-pravne posljedice. MAD aktualno provjerava 391 slučaj za koji postoji sumnja u desni ekstremizam. Zastupnici poput Ulle Jelpke, međutim, smatraju da u Bundeswehru još uvijek postoje strukture koje se ne suprotstavljaju u dovoljnoj mjeri desnom ekstremizmu. "Dok god se pronalaze predmeti iz vremena Wehrmachta u prostorijama Bundeswehra ili vojarne nose ime časnika Wehrmachta koji su počinili ratne zločine, dotle još nije doista pospremljeno", ističe Jelpke.

Mogućnost dostatnih kaznenih mjera protiv desnih ekstremista Bundeswehr svakako ima – u tome se u razgovoru za DW slažu zastupnici Ulla Jelpke i Uli Grötsch (SPD). Taj socijademokrat je bio član u Parlamentarnom kontrolnom odboru za obavještajne službe poput MAD-a. O saznanjima i informacijama do kojih je došao taj odbor, Grötsch ne smije govoriti. Međutim, on hvali ono što je u parlamentu javno stvoreno: efikasniji zakoni za bolju razmjenu informacije između sigurnosnih službi i Bundeswehra. To je već rezultiralo konzekvencama, kaže on.

Otpuštanje iz službe

Jedan glasnogovornik Ministarstva obrane je u međuvremenu objavio da je Bundeswehr od 2012. otpustila 18 osoba zbog dokazanog desnog ekstremizma. Povjerenik Bundestaga za pitanja Bundeswehra Hans-Peter Bartels, međutim, upozorava da se ne bi trebalo sve pripadnike njemačke vojske generalno sumnjičiti. U jednom intervjuu za tjednik "Das Parlament" on govori o tome da u redovima vojske nema više desnih radikala nego što ih ima i u čitavom društvu. Uli Grötsch se u razgovoru za DW slaže s tom procjenom. Ali ujedno dodaje kako se i dalje treba pozorno pristupiti toj temi i da se ona ne smije izbjegavati.