Na početku godine Slovakinje i Slovaci gledaju u cjenike u trgovinama hrane i konstatiraju što je ponovno poskupjelo. Već drugu godinu zaredom slovačka država povećava porezno opterećenje na „nezdrave“ namirnice s visokim sadržajem šećera. Ove godine dodatno i na one s visokim sadržajem soli, poput čipsa.

To osjeća i 43-godišnja Lucie (naslovna fotografija), koja kupuje u jednoj od prodavaonica prehrambenih proizvoda u Bratislavi. Kaže da njezin muž i dvije kćerke ne mogu zamisliti dan bez slatkiša. Novi „porez na šećer“, kako Slovaci nazivaju poskupljenje nezdravih pića i slatkiša, jasno se odražava na njihove račune za hranu. „Kupujemo manje slatkiša i zaslađenih pića i tražimo akcijske ponude", kaže Lucija za DW.

Drugi Slovaci ipak mogu shvatiti napore države da putem poreza na šećer prikupi više novca: „Ako već treba povećavati poreze, onda na nezdrave stvari poput slatkiša, cigareta ili alkohola“, objašnjava 40-godišnja Tatijana za DW.

Veliki budžetski deficit

Pored inflacije i rastućih cijena energije, Slovaci već dvije godine moraju podnositi i nove porezne namete, kojima se pokušava zakrpati državni budžet. Deficit je prošle godine iznosio više od pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove članice eurozone. Do 2026. trebao bi pasti na 4,2 % – ponovno zahvaljujući novim porezima, od kojih većina direktno pogađa građane.

Istovremeno, populistička vlada pod premijerom Robertom Ficom  subvencionira troškove energije i financira skupe socijalne programe, poput trinaeste mirovine.

Iz tih razloga je vlada već otežala građanima pristup slatkišima. Nakon poreza na zaslađena pića uvedenog 2025. godine, koji je prema televiziji JOJ doveo do poskupljenja od oko 45 posto, vlada je ove godine povećala porez na dodanu vrijednost na slatkiše, ali i na nezdrave slane grickalice poput čipsa ili slanih štapića, s 19 na 23 posto.

Ovo povećanje trebalo bi donijeti državnom budžetu nekoliko desetina milijuna eura. PDV na temeljne životne namirnice u Slovačkoj iznosi 5 posto.

Šezdeset posto ima višak kilograma ili je pretilo

Ficov porez na šećer mogao bi pozitivno utjecati na zabrinjavajući trend među populacijom ove zemlje s pet milijuna stanovnika. Šezdeset posto Slovakinja i Slovaka naime ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo. Time se Slovačka ubraja među zemlje s najvišim stopama u Europi. To se pokazalo i tijekom pandemije Covida, kada je Slovačka, zbog široko rasprostranjene gojaznosti, imala treću najvišu stopu smrtnosti unutar EU-a  u odnosu na broj stanovnika.

Gojaznost spada među glavne faktore rizika za preranu smrt u Slovačkoj. Prema zdravstvenoj statistici, znatno više ljudi umire od njenih posljedica nego od posljedica pušenja. „Gojaznost je tihi ubojica", upozorio je ministar zdravlja Kamil Sasko u jednom Facebook videu prošle godine. „U Slovačkoj ima 900.000 djece, od kojih je oko četiri posto s prekomjernom tjelesnom težinom, a dva posto pretilo“, kaže Elena Prokopova, stručnjakinja Ministarstva zdravlja za primarnu pedijatriju.

Vlada traži nove izvore prihoda

Iako bi vlada Roberta Fica mogla predstaviti poskupljenje slatkiša i nezdravih grickalica kao mjeru za unapređenje zdravlja stanovništva, ona to, iznenađujuće, ne čini. Slovački ekonomisti smatraju takvo obrazloženje problematičnim.

„Iskustva iz drugih zemalja pokazuju da ovakav porez neće imati utjecaja na zdravstveno stanje stanovništva", izjavio je Radovan Durana iz Instituta za ekonomske i socijalne studije u Bratislavi. Prema njegovom mišljenju, prihodi od poreza na šećer i od povećanog PDV-a na nezdravu hranu također neće imati značajan utjecaj na smanjenje deficita, jer će ukupno donijeti tek nešto više od 100 milijuna eura.

„Proračunski deficit iznosi sedam milijardi eura. Vlada jednostavno pokušava bukvalno sastrugati još poneki dodatni prihod u budžet – ovdje pet milijuna eura, tamo deset milijuna. U posljednjem paketu fiskalne konsolidacije uvela je čak i porez na šljunak i pijesak“, opisuje Durana realnost slovačkih državnih financija.

Ficov pristup kritizira i oporba. „Ovo je posljedica činjenice da je Robertu Ficu stalo samo do toga da po svaku cijenu ostane na vlasti", kaže František Mikloško, bivši predsjednik parlamenta i zastupnik oporbenog Kršćansko-demokratskog pokreta (KDH), za DW. „U ekonomskim pitanjima Fico čini sve da zadrži svoje birače, koji su prije svega umirovljenici. On se brine o njima – ali nije sposoban provesti druge ekonomske reforme."