Coca-Cola je oduvijek imala inovativne i dobre reklame kojima je, kao nijedna druga kompanija, desetljećima uspijevala održavati pozitivan imidž – pogotovo među mladima. Okusi osjećaj! – glasi jedan je od njenih slogana, a poruka iza toga: Coca-Cola će te usrećiti.

Međutim, prema organizaciji potrošača Foodwatch, upravo je obrnut slučaj: redovno konzumiranje slatkih pića čini nas bolesnim. To je samo jedan od rezultata njihovog obimnog izvještaja o Coca-Coli.

Prekomjerna težina, dijabetes, karijes

Slatka pića očigledno potiču pretilost, dijabetes tipa 2 i bolesti zuba kao što je karijes. Osim toga, ta pića nose povećani rizik od srčanih oboljenja, gihta ili takozvane masne jetre. Sve to što je Foodwatch objavio nije posebno iznenađujuće ili novo. I Svjetska zdravstvena organizacija (WTO) je odavno skrenula pozornost na štetnost šećera i slatkih pića i preporučuje maksimalno 25 grama šećera dnevno. Ta količina je prekoračena već samo jednom čašom Coca-Cole (250ml) koja sadrži 26 grama ili devet kockica šećera.

Slatka pića su naročito problematična jer sadrže samo kalorije, bez ikakvih hranljivih sastojaka. Dakle, ona ne zasićuju i mogu se konzumirati cijeli dan. Zato Foodwatch, WTO i razne udruge liječnika i stručnjaka već neko vrijeme zahtijevaju da se uvede porez na šećer.

Slatka pića bi trebala podlijegati posebnom porezu od najmanje 20 posto prodajne cijene – preporučuje WTO. U Francuskoj, Mađarskoj, Finskoj i Meksiku već postoje posebni porezi na slatka pića. Velika Britanija ovog tjedna također kreće s porezom – oko 20 centi po litri za sve napitke koje sadrže više od pet grama šećera na sto mililitara.

Ova mjera je imala utjecaja i prije nego što je stupila na snagu: Coca-Cola je već smanjila sadržaj šećera u Fanti i Spriteu u Velikoj Britaniji. Jedna glasnogovornica kompanije je navela da se Coca-Cola, zajedno s drugim proizvođačima pića, obvezala da u EU do 2020. u svojim bezalkoholnim pićima smanji količinu šećera u prosjeku za deset posto. I drugi proizvođači u Velikoj Britaniji, Britvic, Lidl i Tesco već su smanjili sadržaj šećera svojih pića. Nestle Grupa ima za cilj smanjiti sadržaj šećera u tri svoja osvježavajuća pića i to na manje od pet grama na 100 mililitara.

Neizvjestan efekt poreza

Porez prisiljava kompanije na brzu reakciju. Međutim, još uvijek nije adekvatno istražen efekt takvih poreza na ishranu i zdravlje ljudi. Prodaja slatkih pića je pala nakon uvođenja poreza, na primjer, u Meksiku i Mađarskoj. Međutim, nejasno je što ljudi piju umjesto toga i hrane li se na kraju zaista zdravije.

Coca-Cola ne vidi vezu između slatkih napitaka i nezdravog povećanje težine: „pretilost je kompleksan fenomen. Jednostavni odgovori su primamljivi, ali oni ne rješavaju problem. Višak kilograma ne možete skinuti porezima", kaže Patrick Kammerer iz uprave Coca-Cole u Njemačkoj.

Međutim, da bi takav porez u Njemačkoj itekako mogao da ima snažan efekt, pokazuje raširenost slatkih napitaka – oni čine čak 64,8 posto obima prodaje Coca-Cole, piše Foodwatch, pozivajući se na informacije te kompanije. Coca-Cola je u Njemačkoj, kao i širom svijeta, vodeća tvrtka na tržištu bezalkoholnih pića. Sa 3,6 milijardi litara godišnje, Coca-Cola je u Njemačkoj prodala gotovo tri puta više napitaka od drugog proizvođača na rang-listi.

Porez na šećer u Njemačkoj?

Međutim, politika je skeptična glede poreza na šećer u Njemačkoj. „Mi radimo na zdravoj ishrani u okviru cjelokupne strategije", navodi se u Ministarstvu poljoprivrede i „pojedinačne sirovine ne bi trebale biti u fokusu".

Ni u koalicijskom sporazumu to nije mnogo konkretnije formulirano: do kraja 2018. godine bi trebao biti izrađen koncept „Nacionalne strategije za smanjenje šećera, masti i soli u gotovim proizvodima" – i to sa svim sudionicima, uključujući i prehrambenu industriju. A jasno je da industrija nije oduševljena da joj se oporezuju proizvodi koji tako dobro idu, kao slatkiši u tekućem i krutom stanju. I većina stanovništva se suprotstavlja takvom porezu: 49 posto anketiranih je protiv, dok je 44 posto za uvođenje poreza.

Nova ministarica poljoprivrede Julia Klöckner ne želi uvesti čak ni oznake količine šećera, masnoća i soli na proizvodima – takozvani semafor – što već godinama traže zaštitnici potrošača. „To može zbuniti potrošače", kaže ona, i daje primjer svježe cijeđenog soka od naranče, koji bi zbog šećera koji sadrži trebao dobiti crvenu etiketu. S druge strane, neki sok light bi imao zeleno svjetlo semafora. „Je li prirodni proizvod stvarno nezdraviji?", pita Klöckner.

Ipak, prema koalicijskom sporazumu, trebalo bi postojati „razumljivo i usporedivo označavanje hrane", ali ne u jednostavnim kategorijama zdrav ili nezdrav. Umjesto toga, nova vlada razmišlja o proširenoj i transparentnoj tabeli sastava namirnica, koje već postoje. Taj model će biti razvijen u suradnji sa zaštitnicima potrošača i naravno – s prehrambenom industrijom.

dr (ts, dpa, foodwatch)