Oni su se lijepili za ulice, blokirali aerodromske piste, bacali sok od rajčica na svjetski poznate slike, zamazali su Brandeburška vrata bojom – sve to da bi skrenuli pozornost na to da je pet do dvanaest za spas klime.

Nazvali su se Posljednja generacija jer su navodno posljednji koji još mogu spriječiti kolaps klime. U posljednjih nekoliko mjeseci ne čuje se puno o njima. Još u siječnju je skupina najavila da se njezini aktivisti više neće lijepiti za ulice. A sada žele i ime promijeniti. Novo ime još nije objavljeno. Također žele promijeniti i oblik prosvjeda. Spektakularne blokade će biti u drugom planu.

Glasnogovornica i glasnogovornik grupe Carla Hinrichs i Raphael Thelen ostali su neodređeni kada je riječ o novim načinima prosvjeda. Ubuduće očito provokacija neće biti u središtu akcije, već namjera da se što više ljudi uključi u ostvarenje zajedničkog cilja. „Klimatska kriza eskalira. Udari stižu sve češće i sve su bliži“, kaže Thelen za DW. Dodaje da dosadašnji prosvjedi nisu urodili plodom. Doduše, 80 posto Nijemaca želi bolju zaštitu klime. „Nije to problem, već utjecaj koncerna i lobista u ovoj zemlji koji je pretjerano veliki", ističe Thelen.

Strah od klimatske smrti se smanjuje

Od početka akcija ove skupine 2022. godine nešto se promijenilo i u društvu. U posljednjim anketama provedenima u Njemačkoj, znatno je manji strah Nijemaca od klimatske katastrofe. Potisnuli su ga strahovi od rata i gubitka životnog standarda.

Također se tema klimatskih promjena premjestila pod „razno“ uoči izvanrednih parlamentarnih izbora u veljači 2025. da bi u prvi plan izbile teme kao što su ekonomija, inflacija, migracija. Čak i Zeleni, kao stranka zaštite klime, ne naglašavaju tu temu u predizbornoj kampanji kao inače.

Razumijevanje za ciljeve, ali ne i za sredstva

Posljednja generacija je oduvijek dijelila društvo svojim akcijama. Nije ni svatko tko zagovara zaštitu klime baš spreman čekati u zastoju zbog lijepljenja aktivista za kolnik.

Političari su se distancirali od ove grupe aktivista ili su imali samo ružne riječi za njih. Zeleni političar konstantin von Notz je jednu blokadu Berlinske zračne luke organiziranu krajem 2022. nazvao „kontraproduktivnom, bahatom i potencijalno opasnom".

Andreas Dobrindt, političar konzervativne bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) je Posljednju generaciju nazvao čak „klimatskom frakcijom crvene armije“ prišivajući aktivistima naziv ljevičarskih terorista RAF-a koji su između 1971. i 1993. bili odgovorni za trideset ubojstava.

Aktivisti Posljednje generacije su često osuđivani za razna kaznena djela. Prije nekoliko dana su dvije aktivistice Posljednje generacije počele izdržavati zatvorsku kaznu. Sudac je na suđenju izrazio razumijevanje za ciljeve skupine, ali ne i za sredstva kojima se služe.

Stanarina, troškovi života, radna mjesta

Posljednja generacija sada želi izvući pouku. „Opća situacija se promijenila, zato se i mi mijenjamo. Zaštita klime ostaje važna. Ali postoje i drugi problem koji nas žuljaju", kaže Raphael Thelen koji ističe kako ne želi da se Posljednja generacija svede na zaštitu klime. „Bili smo i pokret za pravdu, a najveći broj tema, o kojima se tu radi, povezan je s pravednošću. Radi se o stanarinama, troškovima života, radnim mjestima", dodaje on.

Očito ova skupina želi proširiti tematski spektar i zaštitu klime povezati s „dobrim životom". Zar to nije proturječnost, jer je „dobar život“ do sada bio povezan s visokom emisijom ugljičnog dioksida? Thelen ne misli da je tako. „Naravno, se moramo svjesnije odnositi prema resursima, ali život ne mora biti lošiji zbog toga. Imamo tehnologije."

Pitanje je gdje su sada pritisak i nepopustljivost koje se povezivalo s Posljednjom generacijom. Carla Hinrichs za tjednik Spiegel kaže: „Ne želimo prevrat." Dodaje: „Ako budemo uspješni, onda će sve što smo uradili sigurno jednom biti označeno kao mirna revolucija“.

Jednom. Izgleda da Posljednja generacija više ne vjeruje da samo trenutačno radikalno prestrojavanje može pomoći globalnoj klimi.

Tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.