Međunarodna misija u Afganistanu, koja je na kraju doživjela fijasko, trajala je 20 godina. Pod vodstvom SAD-a, Njemačka je od početka sudjelovala u ovoj misiji, i vojno i humanitarno.

Međutim, angažman je naglo okončan 15. kolovoza 2021. godine, kada su talibani zauzeli predsjedničku palaču u Kabulu.

Brzina napredovanja talibana iznenadila je njemačku vladu, uključujući i tadašnju kancelarku Angelu Merkel. Bundestag je 2022. godine formirao istražno povjerenstvo kako bi istražio razloge ove pogrešne procijene. Merkel je, kao posljednja svjedokinja, satima odgovarala na pitanja zastupnika.

Izjava Merkel podsjeća na njeno priopćenje iz 2021.

Angela Merkel je prvo pročitala podužu izjavu. Demokršćanka (CDU) razmatra dramatične događaje u Afganistanu, ponekad od riječi do riječi, kao što je to učinila u vladinom priopćenju nekoliko dana nakon trijumfa talibana. Ona je 25. kolovoza 2021. u Bundestagu rekla: „Čitava međunarodna koalicija, svi smo jasno podcijenili brzinu ovog razvoja. To se odnosi i na Njemačku".

Pred istražnim povjerenstvom Bundestaga dobre tri godine kasnije Angela Merkel je naglasila da, čak i retrospektivno, smatra da je vojni angažman Njemačke bio ispravan. Njen odlučujući argument: „Nakon islamističkih napada 11. rujna 2001. u SAD, nije smjelo doći do novih terorističkih napada iz Afganistana. Taj cilj je postignut, ali ništa više od toga".

„Kulturne razlike su bile ozbiljnije"

„Moramo priznati da smo podbacili u svim drugim ciljevima", priznaje bivša kancelarka, misleći na demokraciju, prava žena i vjerske slobode. „Kulturne razlike su bile ozbiljnije nego što sam mogla zamisliti. Ostaje samo da nastavimo pružati humanitarnu podršku ljudima u Afganistanu", rezimira Merkel.

Mnoga pitanja u istražnoj komisiji vrte se oko sudbine afganistanskog lokalnog osoblja koje je radilo za Bundeswehr, njemačko veleposlanstvo i organizacije za razvojnu pomoć do 2021. godine. Više tisuća njih i članova njihovih obitelji je evakuirano, ali ne svi.

Podrška ministrici obrane

Angela Merkel je rekla da je podržala zahtjev njene tadašnje ministrice obrane Annegret Kramp-Karrenbauer (CDU) da proširi krug lokalnog osoblja Bundeswehra i savezne policije koji će biti evakuirani. U početku je bila rezerviranija prema lokalnom osoblju koje je bilo angažirano u sektoru razvojne suradnje. Time je htjela izbjeći dojam da Njemačka ostavlja Afganistan na cjedilu.

Izvještaj Angele Merkel odgovara svjedočenju njenog tadašnjeg povjerenika Helgea Brauna, koji je u kancelarskom uredu koordinirao vladinu politiku u Afganistanu. Sadašnji zastupnik CDU-a u Bundestagu ispitan je u istražnom povjerenstvu neposredno prije bivše kancelarke, a stao je i u obranu Savezne obavještajne službe (BND). On je smatrao da je brzo preuzimanje vlasti talibana bilo „prilično malo vjerojatno".

Braun i dalje smatra da su scenariji BND-a logični – čak i retrospektivno: „Ako mislite da je nešto malo vjerojatno, to ne znači da je nemoguće", tako je rekao tadašnji šef kancelarskog ureda objašnjavajući svoje viđenje uloge njemačke tajne službe.

Saslušanjem Merkel i Brauna završene su javne sjednice istražnog povjerenstva. Planirano je da konačni izvještaj bude objavljen u veljači 2025. S preporukama o tome koje lekcije se mogu naučiti iz neuspjele misije u Afganistanu.