Ključ je toliko velik da u torbu Allegre Matza teško stane išta drugo. "To je originalni ključ naše sinagoge. Star je skoro 200 godina", kaže ona.

"Dobrodošli u našu staru sinagogu u Janjini", govori Allegra. U svijetlom, velikom prostoru ima mjesta za 400 vjernika. Allegra Matza pokazuje dragocjeno blago: knjigu pjesama u kojoj su tekstovi napisani na grčkom, ali hebrejskim pismom - to je jedinstveno u židovskoj kulturi.

Nema dovoljno članova ni za molitvu

Grad Janjina na sjeverozapadu Grčke stoljećima je bio centar židovske kulture. Većina članova ove zajednice ubijena je tijekom njemačke okupacije. Od malobrojnih preživjelih, mnogi su emigrirali. Danas je židovska zajednica grada Janjine tako mala da teško može održavati vjerske službe jer se rijetko događa da se okupi deset članova zajednice, koliko je po židovskim običajima potrebno da bi se održalo bogoslužje. 

Najimpresivniji ali ujedno i najšokantniji detalj u sinagogi nije originalni stari ključ, nego brojne mramorne ploče na zidovima. Na njima su ugravirana imena 1.750 članova židovske zajednice u Janjini: njih su protjerali njemački okupatori u proljeće 1944. i ubili u koncentracijskim logorima - muškarce, ženu i djecu.

Židovi u ovom gradu su naročito svjesni da ih je malo kada dođu židovski blagdani, kao što je sada za vrijeme obilježavanja Hanuke koja traje od 10. do 18. prosinca. Ali oni usprkos tome žele zadržati svoju kulturu i tradiciju. "Među ubijenima je bilo 651 dijete u dobi od nekoliko mjeseci do trinaest godina", objašnjava Allegra i dodaje da su svi oni bili rođeni u Janjini, a ubijeni u Auschwitzu.

Samo 180 Židova iz Janjine je preživjelo holokaust - među njima i otac Allegre Matze, ali i roditelji Mosís-a Elisáfa, predsjednika židovske zajednice Janjina: "Zajednica je mala, ne broji više od 50 članova, ali je bogata tradicijom", navodi on.

Porast antisemitizma

Janjina je bila središte takozvanih "romaniotskih Židova", odnosno Židova koji su govorili judeogrčki jezik.

Mosís Elisáf je već godinu i pol dana i gradonačelnik grada Janjina sa 110.000 stanovnika.Kaže da u njegovom rodnom gradu ima predrasuda prema Židovima, a antisemitizam u cijeloj Grčkoj je u porastu.

Za vrijeme predizborne kampanje mu nije bilo lako: "Drugi kandidati su pokušali okrenuti ljude protiv mene. Ne otvoreno, već prikriveno. I to prije svega u okolnim selima koja pripadaju gradu. Ali ljudi me tamo poznaju. Dvadeset godina sam profesor medicine i liječio sam mnoge ljude u bolnici. Dakle, znaju me u cijelom gradu i to vjerojatno najbolje objašnjava moj izborni uspjeh", priča Elisáf.

Zajednica osuđena na propast?

Židovska zajednica je uvijek bila dio Janjine - više od tisuću godina unazad. Ali: ima li i ona budućnost?

"Bojim se da ne", odgovara gradonačelnik Mosís Elisáf na ovo pitanje. A kao razlog navodi: "Broj pripadnika zajednice i dalje opada, stari umiru, a mlađa generacija gubi vezu s nama jer bračne partnere pronalaze izvan židovske zajednice. Dakle, naša zajednica vjerojatno nema budućnosti. Ali mi želimo očuvati sinagogu, groblje, knjige i arhiv, tako da ostane uspomena na ovu židovsku zajednicu."

Allegra Matza u sinagogi prikuplja dokumente za izložbu o bogatoj povijesti židovske zajednice. To je, kaže ona, i priča o mirnom suživotu muslimana, Židova i kršćana u ovom gradu: "Ovdje su svi zajedno živjeli s poštovanjem jedni prema drugima 500 godina. 500 godina nije bilo sukoba između Židova i Osmanlija ili između Židova i kršćana. Pronalazmo samo ugodne priče", govori Allegra i dodaje: "Iz tih priča iz prošlosti možemo puno naučiti. One se ne smiju zaboraviti”.