Postaviti pločice, obojiti stan ili neki veći i složeniji zahvat kao što je instalirati centralno grijanje: u Hrvatskoj je to uglavnom funkcioniralo preko poznanika i prijatelja koji su imali dobrih – ili ne tako dobrih iskustava s nekim od majstora. Ali već duže traje potraga druge vrste: i inače je odlično poznato kako majstori imaju drugi kalendar nego Gregorijanski, a često nisu čuli niti za računanje vremena Geofizičkog zavoda. Dobrih majstora još ima, ali oni traže i svoju cijenu. Sve se češće događa da majstora koji su vam prije „u fušu" znali napraviti neki posao – više jednostavno nema. Otišli su. U Njemačku ili u neku drugu zemlju Europske unije.

S druge strane, predsjednik Udruge njemačkih obrtnika Hans Peter Wollseifer tvrdi kako i dalje postoji golema potreba za zanatlijama u Njemačkoj. U gotovo svim sektorima, od građevine, sanitarnih instalacija i montažera pa do cestogradnje i telekomunikacijskih tehničara. Nedostaje čak i mesara i stručnjaka u prehrambenom sektoru. Tvrdi kako majstorske radionice moraju odbijati poslove jer nemaju dovoljno ljudi i to se ne tiče samo poslova za privatnike: razmjer tog nedostatka bi mogao ugroziti i velike gospodarske poduhvate poput obnove njemačkih autocesta i mostova ili uspostava bolje telekomunikacijske mreže.

Političari, nemojte smetati!

I šef njemačkog Zavoda za zapošljavanje Detlef Scheele može potvrditi kako si zanatske radionice još jedva mogu priuštiti nekome dati otkaz. Wollseifer tvrdi kako bi se našlo mjesta još za 30 tisuća majstora čitavog niza usmjerenja i kako im je sad velika nada novi Zakon o zapošljavanju stručne radne snage iz država izvan EU-a koji stupa na snagu početkom ožujka. „Jasno nam je da neće već 1.3. svih 30.000 majstora stajati na vratima", kaže Wollseifer. Možda će prvo doći njih nekoliko, ali on je uvjeren da će ih stizati sve više, možda će ih na kraju biti ne 30, nego 50 tisuća. Ali vremenom će i za njih biti posla.

Jer njemačkim zanatlijama ide dobro: 2019. su opet povećali ukupan promet i porast će vjerojatno biti oko 4%. „Za slijedeću godinu se u nekim sektorima pokazuju slabosti u dinamici, ali ukupno uzevši očekujemo rast i dalje preko 3%". Zato poručuje njemačkim političarima: nemojte sad opet nešto izvoditi nego treba pokazati punu dobrodošlicu i susretljivost majstorima iz inozemstva. Jer i čitava njemačka industrija na koncu ovisi o infrastrukturi koju trebaju napraviti i obnoviti majstori – i svi će biti u nevolji ako se to ne dogodi.

Ima i boljih zemalja čak i od Njemačke

„Moramo se pobrinuti da Njemačka bude atraktivna kao odredište. Ne dolaze samo majstori, nego i njihove obitelji. Za razliku od šezdesetih prošlog stoljeća i tadašnjih gastarbajtera, o tome moramo razmišljati od samog početka", poručuje Wollseifer.

No isto tako je činjenica kako je Njemačka i majstorima – tek umjereno zanimljiva. Prema ispitivanjima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, Njemačka je tek na dvanaestom mjestu među razvijenim industrijskim nacijama po atraktivnosti. Da, satnice ovdje nisu loše, ali i porezi i nameti su visoki. Skupo je i živjeti u Njemačkoj, osobito ako se dođe s obitelji. I ono što je uvijek kobno za Njemačku: još uvijek se guši u papirima. Pogotovo za stručnjake izvan EU-a, veliko je pitanje hoće li ovdje biti priznata njihova kvalifikacija ili će opet morati u školsku klupu.

Čitav niz zemalja i u Europskoj uniji je u tome mnogo manje fiksiran na svjedodžbe i papire – sve dok se posao radi dobro. A čini se kako je i u tome Hrvatska krenula prije njemačkim putem – naravno, bez njemačkih plaća.