Srpanjsko sunce prži novopazarske ulice. Između dviju zlatarskih radnji s velikim staklenim izlozima nalaze se gotovo neprimjetna drvena vrata. Kroz njih ulazi veliki broj muškaraca. Iznad vrata piše: „Hasan Čelebi Arap džamija“. Vrijeme je džume (molitva petkom). Zvuk ezana s minareta širi se starom novopazarskom čaršijom.

Novi Pazar je prethodnih dana bio poprilično prisutan u vijestima u Srbiji i regiji. Zbog jednog mještanina koji je ubijen nakon njegovog napada na pripadnika žandarmerije ispred veleposlanstva Izraela u Beogradu, tjedan dana je u cijeloj Srbiji na snazi bila tzv. crvena razina sigurnosnih prijetnji od terorizma.

„To nije pravi vjernik"

Bez obzira na to, život u Novom Pazaru teče uobičajeno mirno. Ulice su pune, kafići i trgovi također. Po izlasku iz džamije vjernici se obuvaju i užurbano odlaze. Pitamo ih kako se osjećaju nakon što je jedan pripadnik vehabija iz Novog Pazara u ime islama pokušao izvesti teroristički napad u Beogradu 29. lipnja.

„To nije pravi vjernik“, odgovara jedan čovjek koji je upravo izašao iz džamije. „Tko god čovjeka hoće ozlijediti, taj nije vjernik, taj nije dobar musliman, ni vjernik."

U pješačkoj zoni u centru grada mještani uglavnom ne žele pričati s novinarima. Među onima koji su ipak zastali nema nijedne žene. Na pitanje osjećaju li se loše zbog bačene sjenke na njihov grad i njihovu vjeru, odgovaraju ovako:

„Nije dobro, ne miriše na dobro. Ovo je najveća greška“, kaže Hajriz Osmanlić. „Je li to netko njega nagovorio, kako se to desilo, to jedini Bog zna. Da je normalan, ne bi to uradio. Ja sam se potresao, mnogo mi je krivo. Sad će ljudi imati drugačije mišljenje o nama. Zbog jedne osobe će stradati veliki broj ljudi. To je najveći problem.“

„Ma za nas nema problema, to se desilo tamo, to su incidenti", kaže Mithad Kruševljanin. „Ne mislim da je to nešto organizirano, to je napravio pojedinac, zločin nad nedužnim policajcem koji je radio svoj posao.“

„Konvertit-terorizam"

Rešad Plojović, zamjenik predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i muftija beogradski, za DW kaže da su i javnost u Srbiji, a posebno muslimani, bili iznenađeni činom nasilja koji je, kako naglašava, nazvan pravim imenom – terorizam. Osim što su javno osudili napad na pripadnika žandarmerije, tražili su, kaže, i da se otkrije tko su nalogodavci, tko je planirao taj teroristički čin i za čije interese je on izveden.

„Činjenica da se to vezuje za islam i muslimane u ovoj državi govori da on najviše štete nanosi muslimanima u ovoj državi. A to znači da sigurno ovaj teroristički akt nije nešto što je proizvedeno planirano ili urađeno u interesu muslimana u Srbiji. Najveću štetu od ovog čina ima i država Srbija i svi njeni građani. Zato nalogodavce, planere i naručitelje tog čina treba tražiti, kako izvan islamske zajednice, tako, slobodno mogu reći, i izvan granica Republike Srbije“, smatra Rešad Plojović.

Muftija taj vid nasilja naziva „konvertit-terorizam“, jer je počinitelj s kršćanstva prešao na islam. „Ne znamo gdje, kako i kod koga je učio o islamu, ali akte nasilja, terorizma u ime islama danas čine i oni muslimani koji su konvertirali iz nevjerstva u vjeru. Bili su po imenu muslimani, ali daleko od svoje vjere. I onda su prosto napravili jedan radikalan zaokret u svom životu i, što bi rekli, oni su ’prikačeni na visoki napon’. A netko ih je svjesno prikačio na visoki napon. Oni su postali pogodna meta za manipulaciju svjetskih, poznatih, velikih, utjecajnih centara moći koji žele na taj način ostvariti utjecaj", ocjenjuje Plojović.

Potencijal za ekstremizam

Za analitičara iz Novog Pazara Tea Taraniša događaj u Beogradu je nestandardni slučaj radikalizacije jednog mladog čovjeka koji je došao sa strane, ali se uspio indoktrinirati upravo u Novom Pazaru – toliko da bude spreman na ovakvu akciju. I to da se, kaže, indoktrinira od pojedinaca koji djeluju izvan kontrole islamskih zajednica.

Taraniš problem uočava i u islamskoj zajednici: „Postoje dvije islamske zajednice (u Srbiji) i one se duži niz godina bave prije svega političkim pitanjima, a istovremeno se i politika bavi objema islamskim zajednicama. One zato propuštaju da se bave vjernicima na taj način što mi sada imamo neke pojedince izvan islamskih zajednica koji ostvaruju svoj utjecaj", kaže Taraniš.

Ovaj događaj ispred izraelskog veleposlanstva, kako kaže, nije bio neočekivan, jer na Novi Pazar se skreće pažnja kao na mjesto u kojem postoji potencijal za ekstremizam. „U samoj lokalnoj zajednici već duži niz godina postoji ta neka vrsta potencijala za ekstremizam. On je nekad otvoren i vidljiv, a nekad je tinjajući i nevidljiv“, kaže Taraniš za DW i dodaje: „Dovoljno je možda da imate pet ili deset ljudi koji slijede nekog pojedinca za kojeg smatraju da je autoritet i ta grupa može napraviti problem."

Predvodi ih jedan „malo ekstremniji"

Taraniš ističe i da je u zadnjih desetak godina bilo mnogo pravoslavaca koji su u Novom Pazaru prešli na islam. To je na društvenim mrežama, kako kaže, slavljeno i takvi pojedinci su dobro prihvaćeni. Također dodaje da se na društvenim mrežama pojavljuju snimke iz okolice Novog Pazara gdje se u zoru, u vrijeme izlaska sunca i jutarnje molitve, okupljaju ljudi na proplancima, a predvodi ih jedan kojeg se smatra, kako kaže Taraniš, „malo ekstremnijim".

„Ti ljudi su izvan islamske zajednice i tu i dalje ostaju", kaže sugovornik DW-a koji smatra da je takva pritajenost ekstremnijih pojedinaca vrlo opasna. Taraniš objašnjava da su oni svoj rad preusmjerili kroz nevladin sektor i humanitarnu pomoć. „Kroz humanitarni rad oni su u stvari sada postali mainstream u zajednici i vi im sada ne možete reći: 'Ti si ekstreman', kad ga vidite da svaki dan dijeli vrećice s humanitarnom pomoći ljudima koji su siromašni.“