1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Potomci protjeranih Židova u borbi za njemačko državljanstvo

Charlotte Potts
25. rujna 2019

Potomci progonjenih Židova tijekom nacionalsocijalizma u pravilu imaju pravo na njemačko državljanstvo. No to pravu u praksi često zapinje na njemačkoj birokraciji.

Artikel 116
Foto: DW/Charlotte Potts

1938. obitelj Annemaire Elkan je odučila napustiti Njemačku. Obitelj je preselila u Veliku Britaniju Annemarie se udala za jednog Britanca, njezin sin John Yarnold je jedan od najpoznatijih britanskih onkologa.

Nakon referenduma o brexitu John je odlučio ojačati veze s kontinentom i podnio je zahtjev za njemačkim državljanstvom. Uz svoj zahtjev je priložio i mnoštvo fotografija svoje majke uključujući presliku njezine njemačke putovnice.

Sve je na početku ukazivalo ne to da će John shodno Članku 116 Njemačkog ustava, koji svima onima koji su izgubili njemačko državljanstvo zbog nacističkog progona kao i njihovim potomcima, jamči povratak državljanstva, dobiti njemačku putovnicu.No stvari su se zakomplicirale.

Nije usamljeni slučaj

John YarnoldFoto: DW/Charlotte Potts

Nakon 18 mjeseci John Yarnold je od njemačkog veleposlanstva u Londonu dobio pismo u kojem mu se daje do znanja da je njegov zahtjev odbijen. Razlog: Johnov otac je Britanac. Porijeklo njegove majke očito ne igra neku ulogu. U objašnjenju stoji da je njegova majka odbacila svoje državljanstvo u trenutku kada se udala za Johnovog oca Nevillea. "naravno da sm bio razočaran. Jer očito da u Njemačkom ustavu ne postoji spolna ravnopravnost", rekao je John Yarnold za DW.

Njegov slučaj nije usamljen. Nekoliko stotina zahtjeva je odbijeno. Vlasti argumentiraju slično kao i u Johnovom slučaju i tvrde da su potomci dragovoljno odbacili njemačko državljanstvo doduše nakon dolaska nacista na vlast ali prije službenog početka progona 1941. Pravno gledano to znači da su oni koji su prije 1941. odbacili njemačko državljanstvo to učinili dragovoljno.

 

To graniči s cinizmom jer da potomci onih koji danas traže državljanstvo nisu pobjegli prije 1941. i time izbjegli sigurnu smrt, danas ne bi ni postojali. Članovi Johnove obitelji koji nisu pobjegli su završili u plinskim komorama.

Frustracije zbog odbijanja su dovele do osnivanja grupa poput "116 Exclusion Group", interesne skupine koja se bori za promjenu njemačkog zakona o državljanstvu.

Uspjesi lobiranja

Grupa 116Foto: DW/Charlotte Potts

Grupa zasad okuplja 140 članova koji žive razbacani diljem svijeta, od Južne Afrike do Novog Zelanda. I grupa ne okuplja samo potomke izbjeglica nego i članove prve generacije.

"Bili smo u Njemačkoj i dobili pozornost svih parlamentarnih stranaka s izuzetkom Alternative za Njemačku (AfD), kaže Felix Couchman, jedan od članova "Grupe 116". On govori o tomu kako mnogi parlamentarci uopće nisu bili svjesni ovog problema ali da su obećali podršku.

Putovanja u Njemačku su urodila plodom: njemačko ministarstvo unutarnjih poslova najavilo je izmjene postojećeg zakona o državljanstvu kojima bi se izbjegle greške u odnosu prema potomcima žrtava nacionalsocijalizma.

Korak u pravom smjeru?

Annemarie ElkanFoto: Privat

No "Grupa 116" ima primjedbi na sporost procesa. "Za mnoge naše članove koji su prešli 80. godinu života dvogodišnje čekanje je jednostavno predugo", kaže Couchman. On smatra da je izmjena samog Ustava, što bi izbjeglo višestruko interpretiranje, jedino pravo rješenje. U tomu ima podršku stranke Zeleni.

John Yarnold je odlučio do državljanstva doći preko redovnog zakona o državljanstvu. Njegova supruga je Njemica i njegovo poznavanje jezika je više nego solidno. No i on se nada da će na kraju doći do promjene ustava. "Promjena Ustava bi značila i kasnu čast za moju majku koja je čitav svoj život pokazivala hrabrost", zaključuje John.