Nakon formiranja vladajuće koalicije novoimenovani ministar poljoprivrede iz stranke Zeleni Cem Özdemir objavio je velike planove za svoj mandat: "Želim da svatko dobije pravi izbor za dobru hranu." Jer mnogi u svakodnevici jednostavno ne mogu odabrati obrok koji bi se mogao smatrati zdravim, kako u školama, tako i u kantini, pa čak i u njemačkim trgovinama.

Načelnu podršku je ministar dobio i iz liječničkih krugova. Ako se mališani po školama možda i raduju kad im se posluži - ako već ne pizza, a ono barem špageti i slatki napitak uz njih, to se definitivno ne može smatrati zdravim. Povrh toga je to hrana koja deblja, a prekomjerna gojaznost je ionako golem problem u ovoj zemlji. Tu je i šećerna bolest - od nje boluje gotovo svaki deseti stanovnik Njemačke, a gojazne osobe pate i od čitavog niza drugih tegoba. Jedno istraživanje iz 2015. govori kako adipozne osobe njemačko zdravstvo godišnje koštaju oko 63 milijardi eura.

"Tu trebaju milijarde"

I ministrova kolegica iz stranke Zeleni Renate Künast je najavila da će vlada "novcem i savjetima" podržati projekte zdrave prehrane. I doista: u mandatu ove vlade na odlasku je bilo deset takvih projekata u koje je uloženo oko 12 milijuna eura. No zdravstveni stručnjak Peter von Philipsborn s minhenskog sveučilišta Ludwig Maximilian misli da je ta novčana potpora jedva kap u moru. On ističe da je "tu riječ o milijunima, ali potrebne su milijarde" da bi se doista nešto bitno promijenilo na jelovniku kantina i školskih kuhinja.

Jer banalna je činjenica da i kantine moraju paziti na izdatke: "nezdrava" hrana je u pravilu jeftina, ako ne već u nabavi, onda u pripremi za koju često nedostaje osoblja. Kod obroka u školama i vrtićima je mnogo toga u nadležnosti saveznih pokrajina, a čak kad bi vlada u Berlinu tu željela intervenirati, to bi koštalo barem 2 milijarde eura godišnje. A novaca nema. Michael Polster iz Njemačke mreže opskrbe škola od tih malobrojnih projekata ne vidi neke koristi i kaže: "Što nam oni koriste kad nema novaca za financiranje diljem Njemačke?"

Drugi su problem ponekad pretjerane ambicije nekih obrazovnih institucija: neke se čak hvale kako djeci nude samo vegetarijanske, ponegdje čak samo veganske obroke, a roditelji se bune što im djeca iz škole kući dolaze - gladna. A kada je riječ o veganskoj ishrani, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da ona nipošto nije toliko zdrava kako vjeruju osobe koje se tako hrane. "Zdrava" hrana znači uravnotežena ishrana gdje ničega neće nedostajati i ničega neće biti previše.

Reklame za nezdravo

Stranka Zeleni je u ovu vladajuću semafor-koaliciju ušla s još jednom misijom: ograničiti reklamiranje nezdrave hrane, sve u plemenitom cilju zaštite mališana. Ministar Özdemir je čak i napisao takav prijedlog zakona, ali on je ostao u ladici ponajviše zbog oštrog protivljenja drugog člana koalicije, njemačkih liberala (FDP). Problem je bio već i u određivanju što bi to trebalo biti "zdravo".

Zeleni svakako žele ostati na vlasti i nakon skorašnjih izbora u Njemačkoj, onda možda u koaliciji s kršćanskim demokratima. No političar CDU-a Steffan Bilger kaže kako takvi planovi Zelenih što se tiče hrane za njih ne dolaze u obzir. Čak i razmišljanja da se, slično kao u Velikoj Britaniji, uvede poseban namet za osvježavajuće napitke s mnogo šećera je za tog političara neprihvatljivo, makar je to u toj zemlji dalo rezultate: na primjer u Velikoj Britaniji osvježavajući napitak Fanta koncerna Coca Cola sadrži manje šećera nego taj isti napitak u Njemačkoj.

"Naša namjera nije s nekakvim zabranama previše dirigirati osobne odluke ljudi. Mi želimo pojačati napore u obrazovanju o ishrani", kaže Bilger koji je uvjeren da je dosadašnja koalicija tu učinila premalo. U svakom slučaju će informativni programi koštati daleko manje nego što bi iznosila financijska potpora svim vrtićima, školama i kantinama u ovoj zemlji - čak i kad bi se svi mogli složiti oko toga što je to uopće "zdrava hrana".