Na 101. Kongresu njemačkih katolika u Münsteru koji počinje ove srijede (9.5.) očekuje se rekordni broj posjetitelja: dolazi ih 50 tisuća, mnoštvo je ministara, dolazi i kancelarka i strani političari. Ali, najveću buku je izazvao tek jedan od oko 1.000 sudionika Kongresa: Središnje vijeće katolika Njemačke (ZdK) je pozvalo i zastupnika u Bundestagu Volkera Münza da sudjeluje na raspravi o odnosu države i Crkve gdje su pozvani i predstavnici svih ostalih stranaka njemačkog parlamenta. No Münz je pripadnik Alternative za Njemačku, stranke koja ne taji svoju netrpeljivost prema strancima.

No organizator ovog Kongresa je već na prošlom susretu u Leipzigu doživio kritiku zato jer nije pozvao nikoga iz te stranke. Konačno, ona je već tada bila prisutna u čitavom nizu pokrajinskih parlamenata što znači da su tu i građani – i vjernici koji su zaokružili tu stranku na izbornom listiću. Od rujna je prisutna i u Bundestagu, tako da se sa stavovima te stranke ne moramo slagati, ali se treba razgovarati.

„Bilo bi bolje da se drži etike"

No osobito crkvene organizacije mladih su se zaprepastile zbog tog poziva. U jedva kojem drugom gradu vlada toliki otpor AfD-u kao u studentskom Münsteru: i ove veljače su održani prosvjedi koji su okupili preko 8.000 sudionika protiv novogodišnjeg domjenka AfD-a u gradskoj vijećnici Münstera.

Predsjednik Središnjeg vijeća katolika Thomas Sternberg je na postaji WDR obrazložio ovaj poziv činjenicom da su pozvani predstavnici svih stranaka u Bundestagu, a tamo je „na žalost Božju" i AfD, izjavio je Sternberg. „A ako sad otkažemo poziv jednoj stranci izabranoj u Bundestag, onda će se AfD opet pretvarati kao da je žrtva i tu neće biti kraj vriski i prosvjedima", smatra predsjednik Vijeća.

Publicist Andreas Püttmann upozorava kako zadaća Crkve i jest da stoji uz žrtvu protiv koje se vodi hajka. Ali to nije AfD, nego oni protiv kojih ta stranka djeluje: „Crkva nije nikakav talkshow i ne funkcionira na načelima političke integracije. Tko pozove na pozornicu katoličke crkve nekoga tko ruši tabue, doprinosi rušenju i kršćanske etike. A tu bi Crkvi bilo pametnije da se jasno distancira", smatra autor knjige „Koliko katolička je Njemačka".

Kad ćemo konačno i naći mir?

Parola ovog kongresa „Potraga za mirom" je nastala i kao znak sjećanja na dugi i krvoločan vjerski rat koji je okončan upravo u Münsteru: no to je bio Tridesetogodišnji rat između katolika i protestanata koji je počeo prije točno 400 godina i bio završen Vestfalskim mirom potpisanim u ovom gradu 1648.

No i danas tražimo mir, ne na kraju predvođeni i inicijativama pape Franje. Zato na ovaj Kongres dolazi i dobitnik Nobelove nagrade za mir, predsjednik Kolumbije Juan Manuel Santos, a onda svakako mora doći i predsjednik Njemačke, Frank-Walter Steinmeier, njemačka kancelarka Angela Merkel, čitav niz ministara njene vlade, tri predsjednika pokrajinskih vlada i mnogi predsjednici političkih stranaka.

Potraga za mirom je u Münsteru nešto posve konkretno, jer nema tome dugo kako je baš u tom gradu po svemu sudeći psihički poremećena osoba namjerno autom uletjela u ljudsku gomilu. Isprva se činilo da je riječ o terorističkom napadu, ali je i to prisililo organizatore Kongresa da pooštre mjere sigurnosti.  Neposredno pred početak je program Kongresa dopunjen i raspravom o antisemitizmu danas, ali i pored tih silnih aktualnih problema, njemački katolici se uzbuđuju zbog pitanja koje bi prije pristajalo u 17. stoljeće: da li bračni parovi gdje je jedan partner katolik, a drugi protestant mogu nekako zajednički sudjelovati u Euharistijskom slavlju?

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.