Akcija koja pokazuje da je Sirija još daleko od mira: u srijedu ujutro kombinacijom napada bombaša samoubojica i pješadije „Islamska Država" je napala gradić Al Suvaidu i okolna sela. Rezultat pokolja, prema informacijama „Sirijskog centra za ljudska prava": 246 mrtvih, među kojima je 135 civila.

Napad se dogodio usred diplomatskih napora Rusije koja pokušava stvoriti uvjete za povratak sirijskih izbjeglica svojim kućama. Prošle nedjelje ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je na ovu temu razgovarao sa svojim jordanskim kolegom Ajmanom Savadijem. Dva dana kasnije Lavrov je već bio u Berlinu gdje je o povratku sirijskih izbjeglica razgovarao s kancelarkom Angelom Merkel. Prisutni su bili i njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas i šef glavnog stožera ruskih oružanih snaga Valerij Gerasimov.

"Teško je u ovom trenutku razgovoarati o povratku"

"Zapravo, trenutno nitko od sirijskih izbjeglica ne može zahtijevati povratak u domovinu”, kaže Elias Perabo iz berlinske organizacije "Adopt a revolution” bliske sirijskim pobunjenicima. „Još prije tri mjeseca je oko 150.000 ljudi iz predgrađa Damaska pobjeglo u druge krajeve Sirije. Unutar zemlje je preko pet milijuna osoba prognano. Sve to predodžbu o povratku čini teško zamislivom", kaže Perabo u razgovoru za DW.

„Zaslužna" za takvu situaciju je vlada predsjednika Asada. Prije nekoliko tjedana je započela s ofenzivom na pobunjeničko uporište Darau. To je daljnjih 50.000 osoba natjeralo na bijeg. Većina njih se nalazi uz granicu s Jordanom i Sirijom koje međutim odbijaju otvoriti granice. Jedino je Izrael pristao propustiti oko 400 članova mirovnih i humanitarnih aktivista iz organizacije „Bijele kacige" koje vlada u Damasku smatra teroristima. Oni bi zajedno sa svojim obiteljima preko Jordana trebali biti prebačeni u neku od zapadnih zemalja pa i u Njemačku.

Izbjeglice ne vjeruju vladi

Rat se, po svoj prilici, primiče kraju. Ali Sirija još uvijek daleko od stanja u kojoj bi se izbjeglice mogle vraćati. Ono što prije svega nedostaje je pravna sigurnost. „Režim nikome ne jamči slobodu. Građani su još uvijek progonjeni, mnogi nestaju u zatvorima. To ne ulijeva povjerenje u rad vlasti", smatra Perabo. Zakoni su usmjereni protiv pripadnika opozicije koji su pobjegli u inozemstvo. Oni pri povratku nemaju pravo na svoju imovinu i prijeti im uhićenje. „Povratak u sadašnjim uvjetima je vrlo riskantan", kaže Perabo. Asadov režim je više-manje dobio rat. Zašto bi sada nekome činio ustupke? Vlada slijedi racionalnu logiku: oni koji su tada izišli na ulice s oružjem u rukama, treba držati daleko tako što im se jasno poručuje kako nisu poželjni u Siriji".

Ideja o povratku kao ruski spin

„Ako u obzir uzmemo sve okolnosti, onda moramo doći do zaključka da je Lavrovova ideja o povratku izbjeglica čista propaganda", zaključuje sirijski aktivist za ljudska prava Adnan al Naši u razgovoru za DW. Sve je to medijska kampanja kako bi se SAD i EU uvjerilo u to kako ruski angažman u Siriji donosi plodove. No Rusija, kako kaže al Naši, na može jamčiti sigurnost u Siriji. Pogotovo ne s Bašarom el Asadom na čelu. Čovjekom koji već osam godina progoni vlastit narod.

Vlada u Damasku je doduše izbjeglicama poslala poruku da se vrate kućama. No ovaj poziv nije naišao na oduševljenje. Rusko ministarstvo obrane je priopćilo kako je Moskva poslala radne grupe u Jordan, Tursku i Libanon kako bi pripremila povratak izbjeglica koje tamo žive. No odaziv je malen. Većina se, kako stoji u jednom izvještaju, strahuje od vlasti u Sriji.